Agresija na susjednu Ukrajinu i međunarodne sankcije koje je taj potez moskovskog režima izazvao ove će godine izazvati značajne štete ruskom gospodarstvu, što priznaje i sama ruska politika.

Rusko gospodarstvo past će ove godine više od 10 posto, izjavio je predsjedatelj parlamentarne komore za kontrolu proračuna Aleksej Kudrin. Obistini li se Kudrinova prognoza, bit će to najveći pad gospodarstva od 1994. godine kada je ruski BDP potonuo 12,7 posto, piše list Vedomosti,

Potreba rebalansa
Pad BDP-a utjecat će na državni proračun i ministarstvo financija morat će predložiti rebalans, dodao je Kudrin na sjednici odbora. Ruska središnja banka predviđa pad aktivnosti u ovoj godini od osam posto, a Svjetska banka procjenjuje ga na 11,2 posto, što je otprilike u skladu s prognozom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Osim duboke recesije, rusko gospodarstvo (a i građane) ove godine očekuje i značajan rast cijena. Inflacija u Rusiji na kraju ove godine mogla bi doseći 20 posto, rekao je Kudrin, a prenose Ria Novosti.

“Najvjerojatnije do 20 posto, možda od 17 do 20 posto”, negdje u tom rasponu, rekao je Kudrin podnoseći u srijedu izvješće o o radu u 2021. godini u Vijeću Federacije. Očekuje se da će ruska središnja banka (Banka Rusije) i ministarstvo gospodarskog razvoja predstaviti nove prognoze u travnju.

Prema anketi analitičara koju je početkom ožujka provela Banka Rusije, godišnja inflacija u prosincu ove godine iznosit će 20 posto, sljedeće godine osam, a 2024. usporit će na 4,8 posto.

Prema ruskoj državnoj statističkoj agenciji Rosstatu, inflacija u Rusiji u ožujku je na mjesečnoj razini ubrzala na 7,61 posto, s 1,17 posto u veljači, a na godišnjoj razini na 16,69 posto, ​​s 9,15 posto mjesec dana ranije.

Mjesečna stopa inflacije u ožujku od 7,61 posto bila je najviša od siječnja 1999. godine – tada je iznosila 8,38 posto. Međutim, rat u Europi osjeća i ekonomija “druge strane”, odnosno Europske unije. To ponajprije važi za Njemačku, najveće europsko gospodarstvo koje snažno ovisi o dotoku ruskog plina.

Rat u Ukrajini omeo je oporavak njemačkog gospodarstva od pandemijske krize, utvrdili su vodeći njemački ekonomski instituti, snizivši prognozu gospodarskog rasta i upozorivši da bi nagla obustava isporuka plina iz Rusije izazvala recesiju.

Otvoreno pitanje
Budući da je obustava uvoza plina još otvoreno pitanje, ekonomski instituti RWI iz Essena, berlinski DIW, münchenski Ifo, IfW iz Kiela i IWH iz Hallea skicirali su u proljetnim prognozama dva scenarija.

Prema baznom scenariju koji polazi od pretpostavke o nastavljenoj opskrbi ruskim plinom i ograničenim posljedicama rata u Ukrajini, njemačko gospodarstvo porast će ove godine 2,7 posto, za 2,1 postotni bod slabije no što su instituti prognozirali u jesen prošle godine. U idućoj godini gospodarstvo bi po tom scenariju trebalo blago ubrzati, uz procijenjenu stopu rasta od 3,1 posto.

Neočekivana obustava isporuka plina iz Rusije, skicirana u nepovoljnom scenariju, zakočila bi pak rast u ovoj godini na samo 1,9 posto, izračunali su. U idućoj godini gospodarstvo bi prema tom scenariju palo 2,2 posto.

“Proces oporavka njemačkog gospodarstva ponovo je odgođen. Ekonomsku sliku oblikuju međusobno suprotstavljene sile, koje redom podižu cijene”, naglasio je u priopćenju Stefan Kooths iz Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo.