Mladi Europljani po drugi su put u posljednjih 10 godina izbačeni s tržišta rada, ovoga puta “zahvaljujući” krizi izazvanoj koronavirusom.

Kako piše Financial Times, mnoštvo europskih kompanija reagiralo je na pandemiju i pad gospodarstva tako što su jednostavno “zamrznule” nova zapošljavanja. A mladi radnici prvi su se našli na udaru.

Stanje postalo još gore
Ni tijekom posljednjeg procvata gospodarstva mladima na tržištu rada nisu osobito cvale ruže, posebno u južnim članicama Europske unije. Nakon sedam godina pada, stopa nezaposlenosti među mladima u eurozoni u travnju je opet počela rasti, sa 15,1 na 15,8 posto.

To je brže od ukupne stope koja se povećala sa 7,1 na 7,3 posto. U Italiji – državi s najvišim udjelom nezaposlenih mladih – stanje je još gore. Valerio Lofoco, 31- godišnji Rimljanin s diplomom iz političkih znanosti ističe za FT da se posljednjih mjeseci osjeća kao da je u čistilištu.

Prije udara koronakrize zarađivao je manje od 400 eura mjesečno radeći kao konobar i dostavljač, istovremeno tražeći posao u struci. Tri godine nakon što je diplomirao, Lofoco je sada odlučio “uzeti pauzu”.

“Bio sam u 20-ima kada je 2008. počela ekonomska kriza. Ovo je druga globalna kriza s kojom se suočava moja generacija otkada sam ušao na tržište rada”, kaže Lofoco. Kriza izazvana pandemijom izuzetno je pogoršala stanje na talijanskom tržištu rada uslijed drastičnog rasta neaktivnog stanovništva – radno sposobnih ljudi koji ne rade i ne traže posao.

Naime, travanjska stopa nezaposlenosti iznenađujuće je pala, sa 8 posto u ožujku na 6,3 posto. No, detaljniji pogled otkriva da je 746.000 radnika preselilo u kategoriju neaktivnog stanovništva što je stopu neaktivnosti podiglo sa 36,1 posto na 38,1 posto.

Ukupno se broj zaposlenih smanjio za 274.000 ljudi. Za analitičare je to znak da je tržište rada “zamrznuto”. Situacija slična talijanskoj može se vidjeti i u ostalim južnim članicama, Grčkoj, Španjolskoj i Francuskoj, državama gdje je stopa nezaposlenosti među mladima ionako viša od europskog prosjeka.

K tome, svoj je danak uzela i veća ovisnost o sektorima koje je koronakriza posebno teško pogodila, poput turizma.

Upola manje oglasa za posao
Primjerice, u Francuskoj i Španjolskoj broj novih oglasa za posao na stranicama za zapošljavanje u svibnju je bio upola manji nego proteklih nekoliko godina. Patrick Artus, glavni ekonomist francuske investicijske banke Natixis kaže kako rezultati nedavnog istraživanja među poslodavcima ne daje razloge za optimizam.

“Svake godine 800.000 mladih Francuza ulazi na tržište rada, a ove godine više od polovice možda neće pronaći posao. Već sada 60 posto kompanija ne zapošljava nove radnike”, ističe Artus. Statistika pokazuje da su mlađi radnici značajno više osjetili negativne posljedice pandemije po gospodarstvo. U Europskoj uniji u travnju je 1,6 milijuna radnika u dobi do 24 godine izgubilo je posao, što je 40 posto svih radnih mjesta izgubljenih u Europi toga mjeseca.

“Ekonomske statistike navode na zaključak da je stopa nezaposlenosti među mladima često dvostruko viša od ukupne stope. Mladi koji ulaze na tržište rada u vremenima krize često osjećaju dugoročne negativne posljedice u pogledu visine plaća”, kaže Rafael Doménech, ekonomist španjolske banke BBVA i profesor na sveučilištu u Valenciji.

U Španjolskoj je u travnju izgubljeno 834.000 radnih mjesta, a gotovo svi ti poslovi bili su na određeno vrijeme. Inače, u Španjolskoj četvrtina radne snage radi na određeno vrijeme. Više od polovice Španjolaca koji su ove godine ostali bez posla mlađe je od 35 godina.

Situacija nije blistava ni u Njemačkoj, najvećoj europskoj ekonomiji koja je donedavno imala praktički punu zaposlenost. Prema podacima zavoda za zapošljavanje, u svibnju je broj nezaposlenih u skupini do 24 godine povećan za 274.000 osoba.

Međutim, Rainer Strack, partner u tvrtki BCG podsjeća da će Njemačkoj do 2030. nedostajati milijun radnika. “Stoga mladi trebaju iskoristiti ovo vrijeme za unapređenje svojih vještina jer će za nekoliko godina biti fantastičnih prilika”, zaključuje Strack.