Europske energetske kompanije koje sudjeluju u konzorciju za gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 oštro su kritizirale američke prijetnje sankcijama tom projektu. Prema navodima Financial Timesa, gradnja plinovoda koji bi ruski plin doveo do obala Njemačke polako prerasta u najveću bitku na korporativnom i političkom planu.

Uvjeravanje Trumpa

Isabelle Kocher, čelnica francuske energetske kompanije Engie izjavila je kako se nada da su čelnici skupine G20 iskoristili prošlotjedni sastanak u Hamburgu kako bi američku vladu i predsjednika Donalda Trumpa uvjerili da je prijetnja sankcijama potpuno “neprihvatljiva”. Podsjetimo, američki je Senat sredinom lipnja odobrio proširenje liste ruskih kompanija na koje bi se primjenjivale sankcije SAD-a zbog pripajanja Krima. Najzvučnije ime na toj listi je plinovod Sjeverni tok 2, trenutno najznačajniji projekt ruskog plinskog diva Gazproma, čiji se završetak radova očekuje 2019. godine. Da bi se proširene sankcije počele primjenjivati, potrebno je da ih potvrdi Zastupnički dom.

No, čak da ih donji dom i odbije, odluka Senata jasno pokazuje koliko su američko-ruski odnosi daleko od normalizacije, ocjenjuju analitičari. Troškovi gradnje plinovoda čija trasa prolazi podmorjem Baltičkog mora iznose 9,5 milijardi eura, a polovicu tog iznosa financirat će konzorcij u sastavu Engie, zatim anglo-nizozemski Royal Dutch Shell, austrijski OMV te njemačke kompanije Uniper i Wintershall.

Dodatna politizacija

Klaus Schäfer, izvršni direktor Unipera, smatra kako američki potez samo dodatno politizira cijeli projekt. “Predložene sankcije neće utjecati samo na Rusiju, već i na Njemačku i Europu. Apeliram na sve uključene strane da ne pretvore projekt u zalog globalne politike te prepuste Europljanima rješavanje problema dobave energenata”, istaknuo je Schäfer. “Neprihvatljivo je da se europska energetska politika oblikuje u Americi i da Europljani moraju plaćati račun za američka radna mjesta”, dodao je prvi čovjek Unipera.

Prema neslužbenim porukama iz OMV-a i Wintershalla, te kompanije dijele stavove Engiea i Unipera. Iz Shella su ostali nedostupni za komentar. Iz kompanije Nord Stream 2 koja gradi plinovod ističu kako je američka prijetnja “neviđen potez jasno usmjeren na potkopavanje pozicije budućeg komercijalnog konkurenta”.

Zagovornici tog plinovoda ističu kako se radi o krucijalnom projektu u budućem osiguravanju europske opskrbe plinom. Europljani smatraju kako odluku Senata treba promatrati u okviru američkih najava da će Europi prodavati ukapljeni prirodni plin (LNG) kako bi se smanjila europska ovisnost o ruskom plinu.