Dok američki predsjednik Joe Biden poručuje svom ruskom kolegi Vladimiru Putinu da će se suočiti sa “devastirajućim sankcijama” ako ruska vojska krene u invaziju na Ukrajinu, velike američke kompanije i udruge poslodavaca lobiraju kod Bijele kuće i dijela kongresnika da SAD zauzme oprezniji pristup rješavanju ukrajinske krize.

Kako navodi Reuters, lobističke skupine koje predstavljaju kompanije poput naftne kompanije Chevron, industrijskog diva General Electrica te ostalih velikih korporacija koje posluju i u Rusiji zatražile su od Bijele kuće razmatranje mogućih izuzeća od sankcija koje bi se uvele Moskvi.

Žele smjernice
Istovremeno, velike energetske kompanije lobiraju u Kongresu da se ograniči opseg i vremensko trajanje tih sankcija. Bidenova administracija i Kongres trebaju “dati smjernice koje se moraju slijediti u prijetnji sankcijama”, kazao je Reutersu Jake Colvin, predsjednik Nacionalnog vanjskotrgovinskog vijeća.

“Te smjernice trebaju uključivati razmatranje izuzeća koje bi omogućile kompanijama dovršetak započetih poslova i preuzetih obveza, kao i otvorenost tokova za neophodne lijekove i ostalu humanitarnu pomoć u skladu s dugoročnom američkom politikom”, pojasnio je Colvin.

Energetske kompanije pak u Kongresu pokušavaju isposlovati ublažavanje potencijalnih sankcija kako njihova imovina u Rusiji ne bi bila zaplijenjena ako ne bi bili u mogućnosti ispuniti poslovne ugovore, tvrdi Reutersov izvor iz Kongresa.

API, najveća lobistička skupina američke naftne i plinske industrije, o potencijalnim sankcijama usmjerenima protiv Rusije razgovarala je s dijelom kongresnika, potvrdio je njezin glasnogovornik.

“Sankcije trebaju biti što je moguće više usko ciljane kako bi se ograničila potencijalna šteta za konkurentnost američkih kompanija”, kazao je API-jev glasnogovornik. William Reinsch, nekadašnji viši dužnosnik američkog ministarstva trgovine, smatra da je cilj lobiranja usmjeren u području sankcioniranja izvoza.

Njegovo ublažavanje dalo bi kompanijama vremena za prilgodbu svog poslovanja u Rusiji ili osiguravanja dogovorenih isporuka.

Ostavljanje “rupa” u sankcijama nije nešto s čime američka administracija nema iskustva. Posljednji je primjer sankcioniranje talibanskog režima u Afganistanu kojim je i dalje omogućeno slanje humanitarne pomoći te dotok osobnih novčanih doznaka u tu zemlju.

‘Ozbiljni troškovi’
Američko ministarstvo financija odbilo je komentirati planira li se tako nešto u slučaju nametanja novih sankcija Rusiji. No, dodali su kako su “spremni nanijeti ozbiljne troškove ruskom gospodarstvu, uz minimiziranje nepoželjnog efekta prelijevanja”, prenosi Reuters.

Američki naftaši još se prisjećaju gubitaka koje su pretrpili uvođenjem prvog vala zapadnih sankcija nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima 2014. godine.

Primjerice, Exxon Mobil morao se povući iz obećavajućeg projekta na ruskom Arktiku i napustiti suradnju s državnom naftnom kompanjom Rosnjeft u 3,2 milijardi dolara vrijednom ugovoru potpisanom 2011. godine.

Exxon je tvrdio kako sankcije nepravedno kažnjavaju američke kompanije dok istovremeno omogućuju neometano poslovanje stranim kompanijama u zemlji koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte.

Sankcije iz 2014. ciljale su najlakše ruske mete, visokotehnološke projekte eksploatacije nafte i plina na Arktiku, podmorju i u Sibiru. Nove sankcije bi mogle biti šire i tako naštetiti i zapadnim kompanijama.

Moguće rješenje je u izuzeću koje bi zaštitilo kompanije od optužbi za kršenje sankcija ako bi bili ispunjeni određeni uvjeti, smatra William Reinsch. Bilateralna trgovina SAD-i Rusije iznosila je 2019. oko 35 milijardi dolara.