Aktivisti za ljudska i radnička prava s nestrpljenjem očekuju novu EU regulativu koja želi značajno unaprijediti položaj radnika u zemljama u razvoju – posebno u Aziji – gdje posluju europske kompanije.

No, upravo se korporativni sektor pribojava da će to značajno otežati poslovanje s jednim od najpotentnijih ekonomskih blokova u svijetu, organizacijom azijskih jugoistočnih država ASEAN.

Kako navodi Deutsche Welle, Europski parlament ovih će dana glasovati o Direktivi o korporativnoj održivoj dubinskoj analizi (CSDDD) koja će se odnositi na europske kompanije s više od 500 zaposlenih i prihodima iznad 150 milijuna eura te na tvrtke sa sjedištem izvan EU-a koje posluju na europskom tržištu s jednakim prihodima.

Negativni učinci
Predviđeno je da će kasnije CSDDD morati i poštovati kompanije sa najmanje 250 zaposlenih i prihodima od 40 milijuna eura. Osnovna je zamisao regulative da kompanije identificiraju i eliminiraju negativne učinke svog poslovanja u cijelom lancu opskrbe. “Mnogo je slučajeva kršenja radničkih prava u Europskoj uniji i azijskim i južnoameričkim državama od strane kompanija sa sjedištem u EU.

Stoga je važno donijeti ovakvu regulativu”, ističe Lara Wolters, nizozemska europarlamentarka iz skupine Socijalista i demokrata. Wolters ističe kako se priprema ove regulative ubrzala nakon 2013. i katastrofe u bangladeškoj prijestolnici Dhaki kada je u rušenju tvornice tekstila Rana Plaza živote izgubilo 1138 radnika.

Bila je to jedna od najgorih industrijskih nesreća u povijesti, a naglasila je ovisnost modne industrije o tvornicama u zemljama u razvoju gdje su radni uvjeti često vrlo loši. Rachel Cox, aktivistica iz udruge Global Witness, pojašnjava kako će CSDDD osigurati da kompanije provedu dubinsku analizu da li njihovo poslovanje uzrokuje kršenja ljudskih prava ili zagađenje okoliša. Po njezinu mišljenju, to će doprinijeti poboljšanju zaštite okoliša i ljudskih i radničkih prava u drugim dijelovima svijeta. To posebno vrijedi za jugoistočnu Aziju.

Global Witness u tom kontekstu ističe primjer Filipina gdje su dvije nizozemske kompanije u suradnji s tamošnjim konglomeratom, San Miguel Corporation, izgradile novu međunarodnu zračnu luku u Manili vrijednu 15 milijardi dolara. Međutim, gradnja je dovela do uništenja krhkog ekosustava, a i 700 ljudi moralo se preseliti.

Radilo se uglavnom o ribarima od kojih je dio dobio vrlo malu odštetu, a dio nije dobio – ništa. S druge strane, CSDDD bi mogao izazvati pravu konsternaciju među inozemnim kompanijama koje već sada moraju poštivati cijeli niz europskih regula ako žele surađivati s europskim kompanijama ili poslovati na tržištu EU-a.

Važan partner
Europska unija drugi je po veličini ulagač u države članice ASEAN-a te treći po veličini trgovinski partner s razmjenom vrijednom 216 milijardi eura u 2021. godini. Trgovina s EU čini više od 10 posto trgovine članica ASEAN-a. U zajedničkoj izjavi, 35 europskih udruga industrijalaca navelo je da u načelu podržavaju ciljeve direktive, ali ih brine kako će to odraziti na manje kompanije i europsko gospodarstvo u cjelini. Zabrinutost dijeli i dio europarlamentaraca.

Češka eurozastupnica Martina Dlabajova istaknula je kako se kompanije moraju pripremiti na ono što direktiva donosi i prihvatiti i podijeliti odgovornost. “Ali, ako bih htjela biti radikalna, rekla bih da će to biti kraj slobodnog poduzetništva”, dodala je Dlabajova. Nakon odobrenja Europskog parlamenta, direktiva ide na “brušenje detalja” u ostale institucije EU-a. Na snagu bi trebala stupiti početkom iduće godine.