Država se sprema se prodati Komercijalnu banku, ne prodaje se samo udio Srbije, već paket od 83 posto dionica banke u kojem sudjeluju i drugi dioničari, među kojima je najveći Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

U tom paketu najviše sudjeluje država kao najveći dioničar banke sa 42 posto, EBRD ima 24,4 posto, IFC 10,1 posto, njemački investicijski fond DEG 4,6 posto i švedski fond za investicije u zemlje u razvoju Svedfond 2,3 posto. U rujnu 2014. Ivica Smolić, predsjednik Izvršnog odbora banke, najavio je da će prodaja druge najveće banke u Srbiji banke biti završena do kraja 2017. ili u 2018., pisala je tada Politika.
Udio Komercijalne banke u bankarskom sektoru Srbije na kraju rujna 2014. bio je 12,86 posto, učešće u ukupnim depozitima 14,82 posto, a u ukupnom kapitalu 10,7 posto.

Kakav model privatizacije?

U toj prodaji ne bi bilo ništa sporno da početkom ovog tjedna agencija Tanjug nije objavila da Komercijalna banka planira kupovinu neke od najvećih stranih banaka u Srbiji, ili kao alternativu, najveći dio portfelja tih banaka, kako bi ojačala svoju poziciju uoči privatizacije. Prema pisanju Politke, banka je prošlu godinu završila s gubitkom od 6,3 milijardi dinara (oko 50 mil. eura) pa “nije logično da s kupuju drugu banku, još i neku od najvećih stranih”.

Vladimir Krulj, predsjednik UO Komercijalne banke za Politiku je rekao da za kupovinu banke postoji veliki interes, ali da je u ovoj fazi, kada privatizacijski savjetnik tek predlaže model privatizacije rano govoriti o prodaji i o tome tko bi mogao biti kupac.

Srpski mediji su ranije pisali da je za preuzimanje Komercijalne banke zainteresiran Société Générale, kao i Sberbanka, a moglo se čuti i da upravo EBRD želi od manjinskog dioničara postanti većinski.
Da je EBRD prilično zainteresiran za privatizaciju Komercijalne banke pokazuje i izjava predsjednika EBRD-a Suma Chakrabarti, koji je boraveći nedavno u Beogradu rekao Tanjugu je da je privatizacija Komercijalne banke za EBRD važna, jer ako prođe dobro to će biti “vrlo jak pozitivan signal tržištu”. “To će biti pozitivan signal o Srbiji”, istaknuo je Chakrabarti, dodajući kako se nada će ta banka biti privatizirana prema planu, na čemu se “marljivo radi”.

Nedostižna cijena iz 2007.

Nenad Gujaničić iz WISEBrokera smatra da bi prodaja Komercijalne banke mogla privući neko veće bankarsko ime iz regije i šire. “Budući da je Komercijalna druga po veličini banka na tržištu izvjesno je da se lako može prodati, ali se ne zna po kojoj cijeni. Sigurno je da se ne može dosegnuti razina iz 2007. godine kada je ta banka na tržištu, prema vrijednosti dionica na burzi, vrijedila od 1,6 do 1,7 milijardi eura za 100 posto akcija. Komercijalna trenutno vrijedi oko 350 milijuna eura”, rekao je Gujaničić.