Ipak, veća je šansa da ćete u Njemačkoj raditi neka od najmanje plaćenih zanimanja, među kojima je posao sobarice u hotelu s godišnjom neto zaradom od 19.000 eura, dok ćete tisuću evra više zaraditi u ugostiteljstvu, pišu Nezavisne novine.

Kao frizer možete računati sa 21.000 eura, konobar 22.000 eura, a ako se zaposlite u pozivnom centru, možete dobiti 24.000 eura godišnje, koliko mogu zaraditi radnici na blagajni ili na recepciji.

Kuhar godišnje u džep može staviti oko 25.000 eura, a kao zubarski tehničar možete zaraditi oko tisuću eura više. Vozač kamiona godišnje zaradi oko 27.000 eura neto.

Njemački magazin "Die Welt" sastavio je listu zanimanja koja bez stranaca nisu moguća. U mesnoj industriji, kako ističu, čak 40 posto zaposlenih su stranci. U sektoru proizvodnje živežnih namirnica njih 37 posto su stranci, dok je u betonskoj industriji zaposleno oko 34 posto stranaca. U sektoru čišćenja i higijene radi oko 30 posto stranaca, koliko ih je u kuharstvu i ugostiteljstvu. Među poljoprivrednicima 29 posto su stranci, koliko ih radi i na građevini, odnosno popularnoj "baušteli". Oko 25 posto stranaca radi u hotelijerstvu, 23 posto su skladištari, a među metalskim radnicima oko 20 posto, odnosno svaki peti je stranac.

Podaci njemačkih agencija koje se bave zapošljavanjem radnika u toj zemlji pokazuju da su najtraženija zanimanja za strance koji dolaze na rad u Njemačku IT statističar, električar i njegovatelji, a najveća šansa za dobijanje posla je u oblasti njege, gdje se do 2030. godine očekuje čak 199.000 novih radnih mjesta.

Kolika je pomama za strancima u Njemačkoj, svjedoči podatak Saveznog zavoda za zapošljavanje iz Nirnberga, da je prošle godine u toj zemlji otvoreno čak 700.000 novih radnih mjesta od kojih su pola dobili stranci, odnosno legalno zaposleni radnici bez njemačke putovnice.

Što se tiče stalno zaposlenih u Njemačkoj porijeklom iz zemalja članica EU, Hrvati su sa 164.000 zaposlenih na čak četvrtom mjestu. Ispred njih su Poljaci sa oko 400.000, Rumunji sa 310.000, pa Talijani sa 260.000.