Globalna nestašica antimona — koji se naširoko koristi u proizvodnji streljiva — mogla bi se pogoršati u trenutku dok Sjedinjene države i Europa obnavljaju zalihe streljiva i bombi korištenih u Ukrajini, navodi tvrtka koja gradi jedan od nekoliko novih izvora opskrbe.
Larvotto Resources Ltd. sljedeće bi godine trebao otvoriti rudnik u Australiji, nudeći rijedak novi tok proizvodnje iz zapadne zemlje u industriji antimona kojom dominiraju Kina i Rusija. Cijene ovog metala gotovo su četiri puta više nego prije godinu dana, nakon što je Peking pooštrio izvoz kritičnih materijala, što je pokrenulo utrku za zalihama u visokotehnološkim i obrambenim industrijama.
Legure antimona i olova koriste se u jezgrama metaka, eksplozivima i šrapnelima. Zapadni vojni podupiratelji Ukrajine koristili su zastarjeli inventar koji će sada trebati zamijeniti, rekao je Bloombergu izvršni direktor Larvotta Ron Heeks.
“Antimon i olovo iz ovog streljiva obično bi se reciklirali u novo oružje, ali ono je otišlo na prvu liniju u Ukrajini”, rekao je Heeks. Vojne primjene ostaju mali segment potražnje za antimonom, kojom dominiraju usporivači plamena, olovne baterije i kemijska industrija. Ne računajući baterije, svijet treba oko 120.000 tona godišnje, a proizvodi se samo oko 80.000 tona, rekao je Heeks.
Kina je u prosincu uvela zabranu izvoza antimona, galija i germanija u Sjedinjene Države, smanjivši svoju moćnu kontrolu nad strateškim resursima. Kina je najveći proizvođač antimona, ali je proizvodnja posljednjih godina oštro pala. Proizvodnja u 2023. godini smanjena je u odnosu na 60.000 tona (udio od 55 posto) u 2022. godini. Pad je uglavnom posljedica zatvaranja rudnika i strožih ekoloških pravila. Hunan, pokrajina koja je velika za proizvodnju antimona, zaustavila je proizvodnju od ožujka do lipnja.
Ova pauza je posljedica ekoloških inspekcija. Daljnje industrijske nesreće u Hunanu i Guizhouu prekinule su rudarstvo početkom 2023. godine. Posljedično, opadajuća proizvodnja u Kini značajno je pridonijela trenutačnom globalnom nedostatku opskrbe. Dok američki predsjednik Donald Trump nastoji okončati rat u Ukrajini, njegova vanjska politika koja je Amerika na prvom mjestu potiče europske nacije da povećaju potrošnju za obranu – uključujući i streljivo.
Kina, Rusija i Tadžikistan proizvode oko 87 posto svjetske zalihe antimona, prema Mandalay Resources Corp., koja upravlja rudnikom u Australiji koji ima tek 2% globalnih rezervi, a gdje proizvodnja opada.
Bidenova administracija dala je u studenom prošle godine početno odobrenje za predloženi rudnik u Idahu koji je dijelom financiralo Ministarstvo obrane za proizvodnju domaćih zaliha. Larvottov projekt Grovehill bit će najveći rudnik antimona u Australiji, koji će zadovoljiti čak 7 posto globalne potražnje, prema tvrtki.
No, nije vojna industrija jedini razlog rastuće potražnje za antimonom. Zelena revolucija, u kojoj poticaj za obnovljive izvore energije i električne automobile (EV) transformira svjetsku metalnu industriju. Globalno tržište metala najteže je pogođeno ovom zelenom revolucijom među svim metalima je antimon.
S tvrtkama koje prelaze na čišću, zeleniju tehnologiju, antimon se iznenada našao na čelu, najviše se koristi u električnim omotačima žica koje se griju na struju, usporivačima plamena, skladištenju energije i alternativnim energetskim sustavima. Potražnja za antimonom eksponencijalno će rasti tijekom 2025. godine, a to će izravno utjecati na kretanje cijena istog.
Antimon je ključni element koji se koristi u većini sektora, ali industrija zelene energije posebno je stavila u perspektivu koliko je značajan. Metal nalazi većinu primjena kroz proizvode otporne na plamen, olovne baterije, a sada i proizvodnju uređaja za pohranu energije. Brzi razvoj tehnologija zelene energije kao što su vjetar i solarna energija, te proširene primjene električnih vozila (EV), sve to izravno pridonosi povećanju potražnje za antimonom. Posebna svojstva antimona čine ga nezaobilaznim za brojne svrhe u zelenoj energiji.
Antimon je jedna od sirovina koja se koristi u proizvodnji usporivača gorenja, uglavnom u obliku antimonovog trioksida. Usporivači plamena imaju široku primjenu u energetski učinkovitim građevinskim materijalima, koji postaju sve popularniji kao dio globalnih napora za smanjenje ugljičnog otiska. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će kapacitet obnovljive energije na globalnoj razini porasti za 50% do 2030. od 2025., ali će nastaviti poticati potražnju za energetski učinkovitim građevinskim materijalima, uključujući antimonove usporivače gorenja.
Druga značajna primjena antimona je u olovnim baterijama, koje su i dalje kritična komponenta sustava za pohranu energije, posebno za solarnu energiju i energiju vjetra. Baterije moraju biti u stanju nositi se s isprekidanom prirodom obnovljivih izvora, pohranjujući višak energije proizveden kada postoji višak proizvodnje i otpuštajući ga kada postoji manjak proizvodnje.
Kako sve više zemalja usvaja politiku zelene energije, potražnja za proizvodima za skladištenje energije, a time i za antimonom, će rasti. Kako navodi Svjetska banka, industrija skladištenja energije dosegnut će gotovo 4,5 milijardi dolara, čime će potražnja za antimonom biti još veća.
Budućnost je…
Australija će uz Kinu u idućim godinama postati ključni igrač na tržištu antimona. Australsko-američko partnerstvo ima za cilj smanjiti ovisnost o Kini.
Tijekom posljednje dvije godine, globalna aktivnost bušenja antimona iznosila je ukupno 625 bušotina, od kojih je 88 dalo značajne rezultate. Australija je dominirala s 444 bušotine. Slijedi SAD s 44 bušotine i 10 značajnih intervala. Ostala nalazišta stižu iz Kanade, Bolivije, Novog Zelanda i Namibije. Sve veći interes za regije poput BiH, Indonezije i Slovačke naglašava globalni napor da se osiguraju izvori antimona. Sve to govori da nisu nimalo pretjerane prognoze kako bi cijena antimona sa sadašnjih 50 tisuća dolara već do kraja godine mogla skočiti na čak 100 tisuća dolara po toni.
