Vlada Srbije usvojila je ovih dana Zaključak o usvajanju teksta Memoranduma o razumijevanju između Srbije, Grada Beograda i kineske privatne kompanije Power Construction Corporation of China, u vezi s realizacijom projekta beogradskog metroa.

Kako je priopćeno iz vlade Srbije, Memorandumom o razumijevanju iskazuje se obostrana namjera za nastavak dobre međusobne suradnje, u cilju realizacije tog prioritetnog infrastrukturnog projekta za Srbiju, javlja Blic.

Investitori sami dolaze

Beogradski list dodaje da je “malo nejasno” znači li to da su Kinezi sada u prvom planu kada je riječ o izgradnj beogradskog metroa, iako su za taj posao dosad najviše bili zainteresirani Francuzi “na čiju se Studiju izvodljivosti čeka godinama”, ali i Rusi. Prije desetak godina, prema pisanju Blica, kada je prvi put ozbiljnije pokrenuta ideja o podzemnoj željeznici u glavnom gradu Srbije, izravno ili neizravno svoje su usluge ponudili Austrijanci, Nijemci, Kanađani i Španjolci. Ipak, posljednjih godina, u najuži i najmoćniji krug kandidata za podzemnu željeznicu ušli su Francuzi, Kinezi i Rusi.

Francuske kompanije su počele intenzivnije raditi da dobiju taj posao još na samom početku 20. stoljeća, da bi se od 2011. još ozbiljnije uključili, nakon što su s tadašnjom gradskom vlašču, koju je predvodio Dragan Đilas, potpisale Izjavu o namjerama za projekt Beogradski metro. Francuzi su i kasnije ostali jedan od glavnih favorita za posao.

Kinezi su posljednjih godina uključeni u izgradnju glavnih infrastrukturnih projekata diljem Srbije, pa ne čudi što su zainteresirani i za gradnja metroa. Izaslanstva nekoliko velikih kineskih gradova posjetila su glavni grad Srbije, a metro je po pravilu bila jedna od tema razgovora s gradskim vlastima.

Konačno, kako navodi Blic, posao “nekako iz prikrajka” vrebaju i Rusi, točnije moskovski investitori. Iako nije bilo službenih ponuda i pregovora, nije isključeno da će oni na kraju dobiti unosan posao. U srpnju 2018. gradski urbanista Milutin Folić razgovarao je s predstavnicima Moskve zaduženim za razvoj metroa, a Rusi su ponudili Beogradu pomoć u provođenju tog projekta. Prva linija metroa trebalo bi ići od Makiškog polja (Železnik) do Mirijeva i to preko Banovog brda, Sajma, Savskog trga, Trga republike Pančevačkog mosta. Posljednje procjene govore da bi prva linija trebala stajati 1,3 milijardi eura.

Za izgradnju dovoljno novca

U veljači ove godine Andrej Mladenović, pomoćnik gradonačelnika Beograda, rekao je da koncept metroa podrazumijeva postojanje dvije linije koje se trebaju početi graditi, kao i četiri linije BG vlaka “koji će zajedno činiti visoko kapacitetni neovisni šinski sustav”. Prema studiji koju radi francuski Egis dobit će se sve smjernice linija, od kojih prva treba ići od Makiškog polja do Mirijeva, a druga od Željezničke stanice Zemun do Ustaničke na Voždovcu. Križanje te dvije linije bit će na Savskom trgu. Prema ranijim najavama čelnika Beograda, izgradnja metroa trebala bi početi već 2020. godine, a Beograđani bi se podzemnom željeznicom prevozili s jednog na drugi kraj grada već 2022. godine. I Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, izjavio je u siječnju 2018. godine da će Beograđani imati prvu liniju metroa krajem 2021. ili do početka 2022. godine. Vučić je tada za televiziju Happy kazao da zahvaljujući mjerama fiskalne konsolidacije ima dovoljno novca za izgradnju metroa u Beogradu.

Međutim, u ovom trenutku, ovi datumi su prilično nerealni, objašnjava Blic, jer još nije završena ni Studija izvodljivosti, a tek je otvoren natječaj za snimanje terena prve trase BG metroa.