Na prioritetnoj dionici crnogorske autoceste Bar – Boljare, na potezu od Smokovca do Mateševa, koju bi u kineska kompanija CRBC trebala potpuno završiti u svibnju 2019. godine dosad je završena glavnina najtežih radova.

To uključuje i prethodnu pripremu pristupa samoj dionici, kao i izgradnju dijela ključnih infrastrukturnih objekata od kojih su većina značajni graditeljski poduhvat, poput gotovo kilometarski dugog i 180 metara visokog mosta Moračica, ili dvocjevnih tunela kao što su Jabučki krš ili Klopot. Kako je Pobjedi potvrđeno iz crnogorskog Ministarstva prometa i pomorstva, traju radovi na 11 od ukupno 16 tunela predviđenih na dionici dugoj 41 kilometar od Smokovca do Mateševa, koja počinje na 63 metra nadmorske visine, a završava na 1100 metara.  "Dosad je završeno probijanje u dva tunela. Obje cijevi, za dva smjera, probijene su u tunelu Jabučki krš, dok je u tunelu Klopot zasad probijena lijeva cijev, dok se proboj desne cijevi uskoro očekuje", podaci su ministarstva.

Kampovi za radnike
Kako se navodi, na prioritetnoj dionici planirano je 16 dvocjevnih tunela, ukupna dužina u obje cijevi iznosit će 35,5 kilometara. "Radovi se intenzivno izvode i dosad je na 11 tunela ukupno završeno 15.600 metara, što predstavlja 45 posto ukupnog iskopa. Na preostalih pet tunela u toku su radovi i očekuje se početak iskopa u sljedećm razdoblju", kaže se u odgovorima. Nužno je osigurati prilaze gradilištu, izgraditi nove i osposobiti postojeće prolaze mehanizacije, formirati kampove za smještaj radnika, betonske baze, separacije i cijeli niz postrojenja za izgradnju. Ti radovi su završeni najvećim dijelom, dok se glavni radovi intenzivno izvode.

Prema podacima Ministarstva, na samoj trasi autoceste, bez priključnih rampi, petlji i nadvožnjaka, planirano je 20 mostova ukupne dužine 6,1 kilometara. U ovom trenutku radovi se intenzivno izvode na osam mostova, čija je ukupna dužina 2,7 km, odnosno u toku su radovi na 44 posto projektirane dužine mostova. Na otvorenoj trasi, iskopima i nasipima radovi su se odvijali intenzivno u toku ljetnjih mjeseci, tako da je završeno oko 20 posto radova. Izgradnja tunela dužine veće od dva kilometra (Vežešnik prosječne dužine 2420 metara, Vjeternik prosječne dužine 2945 metara, Kosman prosječne dužine 2585 metara) upravo traje. Također, na tri najduža mosta na trasi (Moračica dužine 960 m, Uvač 4 prosječne dužine 800 m i Jabuka prosječne dužine 774 m) se intenzivno radi.

Vrlo povoljan kredit
"U sljedećem razdoblju očekuje se početak radova na izgradnji mostova Tara 1 prosječne dužine 234 metra i Tara 2 prosječne dužine 426 metara.  Kada su u pitanju radovi na otvorenoj trasi, uskoro se očekuje i početak izgradnje petlji koje će predstavljati vezu autoceste s postojećom prometnom infrastrukturom", kažu u Ministarstvu. Izgradnja prve dionice autoceste stajat će 809,6 milijuna eura. Od tog iznosa 85 posto, odnosno 688,16 milijuna eura će osigurati kineska Exim banka kroz kredit, a 15 posto, odnosno 121,44 milijuna eura je udio države Crne Gore.

 Rok otplate kredita je 20 godina, poček šest godina, a godišnja kamatna stopa dva posto. Razdoblje povratka sredstava koja su potrebna za gradnju prioritetne dionice autoceste od Smokovca do Mateševa iznosi 17 godina od razdoblja gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije, pokazala je analiza tog projekta. Crna Gora je jedina država u regiji koja još nema ni kilometra autoceste.   Potreba za gradnjom temelji se i na prosječnom dnevnom, odnosno godišnjem prometu, na postojećim cestama od Bara do granice sa Srbijom koji se na pojedinim dionicama kreće se od 5,1 do 8,3 tisuća vozila sa sezonskim intenzitetom koji doseže i do 20 tisuća vozila. 

Novih 30 kilometara

Autocestom od Pirota do Dimitrovgrada
U Srbiji je krajem prošlog tjedna otvorena za promet autocesta od Pirota do Dimitrovgrada, u dužini od 30,5 kilometara, na istočnom kraku Koridora 10. Za promet je otvoreno novih 7,35 kilometara na dionici Staničenje-Pirot Istok (ukupne dužine 16,64 km), zatim dionica Pirot-Dimitrovgrad dužine 14,4 kilometara i obilaznica oko Dimitrovgrada dužine 8,3 kilometara. Istočni krak Koridora 10 dug je oko 86,9 kilometara.

Poveznica s Budimpeštom

Koridor 5C važan zbog Ploča
Trasa koridora 5C važna je za Hrvatsku zbog razvoja Luke Ploče. Nadamo se da ćemo brzo – 2022. ili 2023. imati poveznicu od Budimpešte do Ploča. Obaviješteni smo da BiH strana ubrzano raspisuje natječaje na svom dijelu 5C koridora", rekao je u srpnju tajnik za infrastrukturu u hrvatskom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić. On smatra da se može realizirati veći broj objekata te, uz manje prijemosnice, promet može teći prema Luci Ploče.