Kinesko stanovništvo u desetljeću do 2020. raslo je najmanjom brzinom od 50-ih godina prošlog stoljeća, stvorivši pritisak na vlasti da potiču natalitet kako bi se izbjegao demografski problem.

Broj stanovnika Kine povećao se za 5,38 posto, na 1,41 milijardu, pokazuju podaci popisa kineskog stanovništva objavljenog u utorak.

To je najniži rast stanovništva otkako je suvremena Kina počela provoditi popise stanovništva 1953. godine. Kina stanovnike popisuje jednom u deset godina, a posljednji jer put to učinila prošle godine.

Prije deset godina najmnogoljudnija zemlja svijeta imala je 1,34 milijardi stanovnika. Rezultati lanjskog popisa pokazuju da je Kina “za dlaku” promašila cilj koji je vlada postavila 2016. godine. Naime, Peking je smatrao da će do 2020. u Kini živjeti 1,42 milijarde ljudi.

Međutim, ta se procjena temeljila na stopi fertiliteta (prosječnom broju djece po ženi u reproduktivnom razdoblju života) od 1,8. Popis je pokazao da se stopa fertiliteta u 2020. spustila na čak 1,3, što je na razini razvijenih država s izraženo starim stanovništvom, poput Japana i Italije.

Objava rezultata popisa očekivala se početkom travnja, a odgoda od nekoliko tjedana potaknula je tvrdnje da će konačni broj biti nepovoljan po komunistički režim, piše agencija France Presse.

Vlada u Pekingu je krajem prošlog mjeseca odbacila medijske izvještaje o navodnom prvom padu broja stanovnika od velike gladi pedesetih godina prošlog stoljeća. Kina zasad predviđa da će joj broj stanovnika vrhunac imati 2027. godine.

Broj rođenih u azijskoj državi pada od 2017., a lani je zabilježeno 12 milijuna rođene djece, znatno manje nego 2019. kada ih je bilo 14,65 milijuna. Svijetla točka je neočekivani rast udjela mladih. Naime, 17,95 posto stanovništva mlađe je od 14 godina, nasuprot 16,6 posto u 2010. godini.

No, udjel starijih od 65 porastao je sa 8,87 posto na 13,5 posto. Ning Jizhe, direktor Nacionalnog statističkog zavoda istaknuo je kako demografski trendovi posljednjih godina sugeriraju da će rast stanovništva nastaviti usporavati u budućnosti.

“Procjenjuje se da će broj stanovnika ostati iznad 1,4 milijarde u bliskoj budućnosti”, kazao je Ning, a prenosi Reuters. Niz je razloga za usporavanje rasta stanovništva, od sve manje brakova, preko visokih troškova stanovanja i obrazovanja do sve kasnijeg dobivanja djece iz karijernih razloga.

Demografi upozoravaju kako Kini prijeti scenarij Južne Koreje ili Japana čije je stanovništvo znatno ostarjelo. No, analitičari smatraju da je Kina u lošijoj poziciji. Naime, stanovništvo Južne Koreje, Japana ili Italije počelo se smanjivati kada su te države već dostigle status razvijenih gospodarstava.

Kini stoga prijeti mogućnost da broj stanovnika počne padati prije nego što njezino gospodarstvo dosegne razinu standarda razvijenih država iz skupine G7.