Kineske kompanije tijekom ove godine prikupile su na europskim burzama pet puta više kapitala nego na američkim tržištima, a od geopolitičkih tenzija između dva najveća svjetska gospodarstva najviše su profitirale burze u Zürichu i Londonu.

Kako piše Financial Times, ovo je prvi put da je iznos kapitala prikupljen u početnim ponudama dionica (IPO) kineskih kompanija na europskim burzama nadmašio iznos prikupljen u New Yorku.

Obratili se drugima
Ovaj podatak naglašava i važnost sporazuma o reviziji poslovnih izvješća kineskih kompanija koji su sklopili Peking i Washington. Primjena sporazuma naći će se na testu ovoga mjeseca, a odredit će sudbinu 200-tinjak kineskih kompanija čije su dionice uvrštene na američkim tržištima dionica.

Podsjetimo, američki regulator zahtijeva da tamošnji revizori dodatno “pročešljaju” poslovna izvješća kompanija iz Kine nakon skandala sa “kineskim Starbucksom”, kompanijom Luckin koja je lažirala podatke o prihodima i dobiti.

U slučaju da kineske kompanije ne dopuste pristup američkim revizorima, prijeti im delistiranje s američkih burzi. Taj zahtjev ima i politički aspekt – otežati kineskim kompanijama pristup do američkih investitora.

Naravno, to je motiviralo kineske kompanije da se obrate investitorima na drugim tržištima, prije svega u Europi. Prema podacima Dealogica, pet kineskih kompanija ove je godine prikupilo više od 2,1 milijardi dolara na burzama u Zürichu i Londonu.

Za ilustraciju, u New Yorku su kineske kompanije prodale dionica za manje od 400 milijuna dolara. Ponajviše je profitirala švicarska burza, zahvaljujući vezi sa burzama u Šangaju i Shenzenu. Taj je sustav zaživio u srpnju, a od tada su četiri kineske kompanije prikupile 1,5 milijardi dolara.

No, u prilog Zürichu idu i manje strogi zahtjevi što se tiče transparentnosti poslovnih izvješća. Londonska burza ima sličnu vezu sa Šangajskom burzom, a ove je godine ostvaren IPO tvrtke Ming Yang Smart Energy u kojem je prikupljeno 660 milijuna dolara.

U prvom polugodištu prošle godine kineske kompanije na Wall Streetu su prikupile 12,4 milijarde dolara. No, veliki pad je započeo u srpnju prošle godine kada je kineski regulator pokrenuo istragu u kompaniji Didi Chuxing svega nekoliko dana prije IPO-a vrijednog 4,4 milijarde dolara.

U međuvremenu je Didi 11 mjeseci kasnije delistiran s Njujorške burze, a tržišna kapitalizacija pala mu je za 80 posto. Regulatorni udar i na još neke tehnološke kompanije odrazio se i na izlazak kineskih kompanija na burzu u Hong Kongu.

Najmanje u 20 godina
Trenutno je broj izlazaka na tu burzu najniži u posljednjih 20 godina, a stotine kompanije koje su već dobile odobrenje odustale su ili odgodile IPO u Hong Kongu. Tijekom ove godine kineske kompanije prikupile su u Hong Kongu 6,6 milijardi dolara, što je 80 posto niže nego godinu ranije.

Financijaši uključeni u proces izlaska na europska tržišta pojašnjavaju kako je uzlet kineskih IPO-a u Europi rezultat stava regulatora. A on se može sažeti kao “razgovori s Amerikancima i dalje traju, Hong Kong je mali, pa pogledajte europska tržišta – London, Švicarsku i Njemačku”.

Valja istaknuti i kako kineske financijske grupacije povećavaju svoju nazočnost u europskim financijskim središtima. U lipnju je britanska podružnica kineske državne investicijske banke CICC postala član švicarske burze.

K tome, u kolovozu je Huatai Securities, druga po veličini brokerska kuća u Kini, najavila kako namjerava tražiti dozvolu za trgovinu dionicama na burzama u Zürichu i Frankfurtu.