Kina je postavila cilj ekonomskog rasta na 5 posto za 2025. godinu, kao i lani, na svom godišnjem vladinom sastanku, istovremeno oslobađajući više stimulativnih mjera za jačanje gospodarstva dok se trgovinske napetosti sa Sjedinjenim Državama pojačavaju, prenose svjetski mediji,

U Izvješću o radu vlade, Peking je podigao razinu proračunskog deficita na 4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), najvišu u tri desetljeća, u skladu s “visoko proaktivnim” stavom fiskalne politike prethodno najavljenim u siječnju. Nadalje, dužnosnici su snizili inflacijski cilj zemlje na 2 posto s 3 posto u 2024. godini, što je najniže u više od dva desetljeća, priznajući slabu domaću potražnju, piše Euronews. Godišnji vladini sastanak, poznat kao ‘Dvije sjednice’ ili Svekineski narodni kongres u Pekingu trajat će sedam dana, a okupit će 3000 delagata.

Više stimulativnih mjera

Izvješće o radu vlade iznijelo je planove za više stimulativnih mjera uključujući izdavanje 4,4 bilijuna juana (570 milijardi eura) u obveznicama posebne namjene, posebno korištenim za financiranje infrastrukturnih projekata, 1,3 bilijuna juana (168 milijardi eura) ultra-dugih posebnih državnih obveznica i 500 milijardi juana (65 milijardi eura) u posebnim državnim obveznicama za podršku najvećim komercijalnim bankama zemlje.

Izvješće također uključuje politike za jačanje domaće potrošnje, podršku industriji umjetne inteligencije (AI) i pomoć projektima obnovljivih izvora energije. Premijer Li Qiang priznaje rizike koji proizlaze iz Trumpovih carina, naglašavajući potrebu za poticanjem domaće potražnje. Kina će pojačati prekograničnu e-trgovinu kako bi potaknula više izvoza, obećavajući provedbu politika podrške.

Proširenje trgovinskog rata SAD-a i Kine

Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je 10% carine na kinesku robu prošlog mjeseca i udvostručio iznos na 20% u utorak. Kao odgovor, Kina je najavila 15% uvozne carine na uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda, uključujući piletinu, pšenicu, kukuruz i pamuk, zajedno s 10% nameta na druge uvozne prehrambene proizvode, poput soje, svinjetine, govedine, voća i povrća, koje će stupiti na snagu 10. ožujka. Ovo slijedi prvi set kineskih odmaznih carina na američki ukapljeni prirodni plin, sirovu naftu, poljoprivrednu opremu i određena vozila u veljači.

Proširenje trgovinskog rata između SAD-a i Kine, uz carine nametnute Meksiku i Kanadi, utjecalo je na investicijsko raspoloženje, šaljući globalna tržišta dionica oštro prema dolje u utorak. Trump je priznao da su njegovi agresivni planovi carina uzrokovali “malo poremećaja” , “ali s tim smo u redu,” rekao je.

Rast kineskih burzi, bakar viši

Kineske burze prekinule su četverodnevni niz gubitaka, s Hang Seng indeksom koji je porastao gotovo 2 posto ujutro po srednjoeuropskom vremenu u srijedu, dok su sva tri kontinentalna mjerila također bila viša. Kineski juan bio je blago niži u odnosu na američki dolar nakon skoka prethodnog dana.

U robama, futures bakar skočio je 1,6 posto nakon dodatnih stimulativnih politika Pekinga usmjerenih na podršku infrastrukturnim i AI projektima. Kina je najveći svjetski uvoznik bakra, koji se široko koristi u proizvodnji, električnim vozilima i razvoju AI-a.

Prodati ili predati - obiteljski izbor

Konferencija koja donosi strategije i rješenja za vlasnike obiteljskih biznisa

Intervju

Kod nas se još zalijeva ‘po osjećaju’, ali pametno navodnjavanje više nije luksuz nego nužnost

Međutim, cijene sirove nafte nastavile su se kretati prema najnižim razinama u godini tijekom azijske sjednice u srijedu, unatoč kineskim primjedbama, zbog odluka OPEC+-a da ubrza svoj plan povećanja opskrbe.