Aktivnosti u kineskoj industriji neočekivano su porasle u ožujku nakon naglog pada prouzročenog širenjem koronavirusa, pokazalo je u utorak službeno izvješće, no ekonomisti smatraju da je održivi kratkoročni oporavak još daleko s obzirom da je pandemija koronavirusa urušila inozemnu potražnju i prijeti oštrim padom BDP-a.

Službeni indeks menadžera nabave (PMI) skočio je u ožujku za 16,3 boda u odnosu na rekordno nisku razinu u veljači od 35,7 bodova, dosegnuvši 52 boda, izvijestio je državni zavod za statistiku. Vrijednosti više od 50 bodova signaliziraju rast aktivnosti.

Analitičari su u anketi Reutersa procjenjivali vrijednost od 45 bodova. U državnom zavodu skok pripisuju rekordno niskoj razini u prethodnom mjesecu, upozoravajući da ne signalizira stabilizaciju ekonomske aktivnosti. Indeks proizvodnje gotovo se udvostručio, na 54,1 bod.

Gotovo je udvostručen i indeks novih izvoznih narudžbi, ali se zadržao ispod 50 bodova, što znači da kompanije i dalje neto bilježe manje narudžbi nego u prethodnom mjesecu. Kako bi suzbio pandemiju koja je u Kini odnijela više od 3000 života, vlada u Pekingu je uvela drakonske mjere karantene.

U međuvremenu se broj zaraženih unutar zemlje smanjio, većina kompanija ponovo je počela s radom i život se polako normalizira.

Obnovu poslovanja donekle koče nastojanja vlasti da spriječe novi val zaraze, ovaj puta iz inozemstva. Julian Evans-Pritchard, ekonomist specijaliziran za Kinu u tvrtki Capital Economics objavio je u bilješci klijentima kako vrijednosti PMI indeksa za ožujak ne znače da je proizvodnja opet na razini prije izbijanja epidemije.

„Umjesto toga, to jednostavno sugerira da se ekonomska aktivnost umjereno poboljšala u odnosu na veljaču, ali je ostala dobrano ispod razina prije epidemije“, ocjenjuje Evans-Pritchard.

Kineske proizvođače sada najviše muči izostanak potražnje, kao što pokazuju slabe izvozne narudžbe, povećanje zaliha i niske cijene, tumači Nie Wen iz šangajskog Hwabao Trusta.

Najveći je problem s kojim se kinesko gospodarstvo suočava u drugom tromjesečju pad inozemne potražnje“, zaključuje Nie. Procjenjuje da bi vlasti mogle uvesti dodatne poticajne mjere kako bi potaknule domaću potražnju i time prebrodile razdoblje slabljenja one inozemne.

Više od polovine ispitanika izdvojilo je u anketi statističkog ureda izostanak potražnje kao najveći problem, čime je njihov udio porastao u odnosu na veljaču.

Njih 42 posto izdvojilo je financijske probleme, također više nego u veljači. Odvojeno izvješće statističkog ureda pokazalo je znakove oporavka i u uslužnom sektoru koji sada čini oko 60 posto kineskog BDP-a.

Tako je indeks menadžera nabave u neproizvodnom sektoru skočio na 52,3 boda, također signalizirajući rast aktivnosti. U veljači je iznosio 29,6 bodova.

Analitičari objašnjavaju da kineske kompanije i gospodarstvo u cjelini čeka teško razdoblje zbog naglog širenja virusa širom svijeta, neviđenih mjera izolacije u mnogim zemljama i gotovo izvjesne globalne recesije.