Kina je najavila još 344 milijarde juana (47,5 milijardi dolara) za industriju poluvodiča, potvrdivši da se planira osloniti na domaću proizvodnju ključnih dijelova za široku lepezu tehnoloških proizvoda.

Peking ulaže stotine milijardi juana u sektor poluvodiča kako bi smanjio oslanjanje na uvoz u uvjetima postroženih trgovinskih ograničenja u SAD-u, piše Reuters. Washington progresivno pojačava kontrolu izvoza čipova u Kinu, uz obrazloženje da bi ih Peking mogao upotrijebiti za jačanje vojnih kapaciteta.

Peking je 2014. godine aktivirao prvu fazu fonda za industriju integriranih čipovskih sklopova, poznatog i pod nazivom “Veliki fond”, s registriranim kapitalom od 138,7 milijardi juana. Godine 2019. aktivirana je i druga faza koja je industriji čipova stavila na raspolaganje 204 milijarde juana.

Fokus na opremu
Treća faza službeno je uspostavljena 24. svibnja i registrirana u Pekinškoj upravi za regulaciju tržišta, prema National Enterprise Credit Information Publicity Systemu, vladinoj agenciji za kreditne informacije i bit će najveći u sastavu Kineskog investicijskog fonda za industriju integriranih čipovskih sklopova, poznatog i pod nazivom “Veliki fond”.

Kinesko ministarstvo financija najveći je dioničar, sa 17-postotnim udjelom i uplaćenim kapitalom od 60 milijardi juana, prema Tianyanchi, bazi podataka o tvrtkama. Na drugom je mjestu China Development Bank Capital s udjelom od 10,5 posto. Ministarstvo financija nije odmah odgovorilo na upit Reutersa da komentira informaciju o novom fondu.

Baza podataka navodi još 17 ulagača u fond, uključujući pet velikih kineskih banaka, Industrial and Commercial Bank of China, China Construction Bank, Agricultural Bank of China, Bank of China i Bank of Communications, s vlasničkim udjelima od po šest posto. Veliki fond osigurao je financiranje za dvije najveće kineske tvornice čipova, Semiconductor Manufacturing International Corporation i Hua Hong Semiconductor, kao i za proizvođača flash memorije Yangtze Memory Technologies i za niz manjih tvrtki i fondova.

Fond bi se u trećoj fazi trebao fokusirati, između ostalog, na opremu za proizvodnju čipova, izvijestio je u rujnu Reuters. U međuvremenu su mediji objavili da je Nvidijin najnapredniji AI čip, razvijen za kinesko tržište, imao slab početak, što je kompaniji stvorilo pritisak na zalihe i prisilila ju da cijenu postavi ispod konkurentskog čipa kineskog tehnološkog diva Huaweia.

Snižavanje cijena naglašava izazove s kojima se Nvidijino poslovanje u Kini suočava usred američkih sankcija na izvoz AI čipova i povećane konkurencije, bacajući sjenu na njezinu budućnost na tržištu na kojem je ostvarila 17 posto ovogodišnjih prihoda.

Hod po žici
Nvidia, koja dominira tržištem čipova za umjetnu inteligenciju, predstavila je tri čipa prilagođena Kini krajem prošle godine nakon što su joj američke sankcije onemogućile izvoz najnaprednijih poluvodiča.

Među njima, pod svjetlima reflektora najviše je H20 je budući da se radi od najmoćnijem proizvodu koji se prodaje u Kini. Nekoliko izvora Reutersa rekli su da na tamošnjem tržištu postoji obilna ponuda čipa i posljedično, slabija potražnja.

Rezultat toga je da se čipovi H20 prodaju u nekim slučajevima s više od 10 posto popusta na Huaweijev Ascend 910B, najmoćniji AI čip kineske tvrtke. Analitičari kažu da su izgledi sve neizvjesniji, dok se Nvidia trudi osvojiti udio na tržištu koje si ne može priuštiti izgubiti.

Predviđa se da će kineski globalni udio u industriji umjetne inteligencije premašiti 30% 2035. godine, prema izvješću kineske tvrtke za istraživanje tržišta CCID Consulting.