Kinesko gospodarstvo dobilo je značajan „vjetar u leđa“ tijekom pandemije koronavirusa, pa bi udjel Kine u globalnom gospodarstvu u narednih nekoliko godina mogao rasti brže od prijašnjih prognoza.

Službeni statistički podaci objavljeni jučer pokazali su da je rast kineskog BDP-a ubrzao u četvrtom tromjesečju prošle godine čime je postavljen temelj da u 2021. bude ostvaren najbrži rast u zadnjih 10 godina, unatoč tome što pandemija još nije ugušena.

Nadmašene prognoze

Najveće azijsko gospodarstvo na godišnjoj je razini poraslo 6,5 posto u posljednja tri lanjska mjeseca, nadmašivši tako prognoze ekonomista u anketi Reutersa koji su očekivali rast od 6,1 posto. Rezultat za prethodni kvartal znatno je bolji od sasvim solidnih 4,9 posto ostvarenih u trećem tromjesečju.

U cijeloj 2020. kinesko je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto čime je ta država jedina među vodećim gospodarstvima izbjegla recesiju. Doduše, ovo je najniži godišnji rast od 1976. godine, posljednje u desetljeće dugom razdoblju Kulturne revolucije koja je opustošila tamošnje gospodarstvo.

Podsjetimo, u prva tri lanjska mjeseca BDP je potonuo 6,8 posto nakon što je u provinciji Wuhan izbila epidemija tada još nepoznate zarazne respiratorne bolesti.

„Viši podatak o BDP-u od očekivanja sugerira da je rast zakoračio u ekspanzivnu zonu, iako se neki sektori i dalje oporavljaju“, komentirao je za Reuters Xing Zhaopeng, ekonomist u šangajskoj podružnici banke ANZ.

„Motore“ azijske ekonomske supersile pokretao je iznenađujuće otporan izvoz s obzirom da su prošlotjedni podaci pokazali da je kineski izvoz u prosincu rastao više od očekivanja.

Rezultat je to veće globalne potražnje za kineskom robom, iako ju je snažniji juan učinio skupljom. Primjerice, od ožujka do prosinca Kina je izvezla 224 milijarde maski – gotovo 40 maski za svakog čovjeka na planeti koji živi izvan Kine.

Veća potražnja odrazila se i na rast industrijske proizvodnje koja je prošlog mjeseca skočila 7,3 posto na godišnjoj razini. To je najviši rast proizvodnje od ožujka 2019. godine. K tome, investicije u fiksnu imovinu u 2020. bile su 2,9 posto više nego godinu ranije.

Zaostajanje potrošnje

Međutim, osobna potrošnja – ključni element ekonomskog rasta – zaostaje uslijed strahovanja o povratku epidemije, poput nedavnog skoka broja zaraženih u provinciji Hebei.

Tako je maloprodaja lani pala za 3,9 posto, što je prvo smanjenje od 1968. godine. K tome, maloprodaja u prosincu rasla je 4,6 posto, usporivši s 5 posto u studenom. Oporavak u obliku slova V Kina može zahvaliti brzom zauzdavanju epidemije te uvođenju fiskalnih i monetarnih poticaja.

Ekonomisti očekuju da će kinesko gospodarstvo održati zamah i ove godine, pa se u prvom tromjesečju očekuje dvoznamenkasti porast BDP-a. U cijeloj 2021. Kinu očekuje najbrži rast u posljednjih 10 godina od 8,4 posto, pokazuje Reutersova anketa.

Sukladno tome, znatno brže će rasti i kineski udjel u globalnom BDP-u. Prognoze prije izbijanja pandemije govorile su da će udjel Kine 2020. iznositi 13,9 posto, no sada zauzima 14,5 posto. Ove godine porast će na 14,9 posto, nasuprot ranije prognoziranih 14,2 posto.

Međutim, brzi rast ne znači da je kinesko gospodarstvo lišeno problema. „Moramo pripaziti na nekoliko problema u 2021. godini, a prvi je neravnoteža ekonomskog oporavka.

U odnosu na investicije i izvoz, potroišnja je u cjelini slaba i još se mora vratiti na normalne razine“, ističe Wang Jun, ekonomist pekinške banke Zhongyuan. Drugi je problem, ističe Wang, moguće rapidno usporavanje rasta kreditiranja.