Kina će do 2030. godine s BDP-om od 37,6 bilijuna dolara postati najveće svjetsko gospodarstvo te će tako skinuti Sjedinjene Države (35,4) s vodeće pozicije koju su desetljećima držale. Najavljeno je to u 13. izdanju studije “Svjetska gospodarska liga” koju objavljuje Centar za ekonomska i poslovna istraživanja (CERB) sa sjedištem u Londonu. Time je potvrđeno već postojeće izmještanje težišta svjetskog gospodarstva iz Europe i Sj. Amerike prema Aziji, na što već godinama utječu gospodarske slobode, rast infrastrukture i komunikacija te ukupno jačanje gospodarstva u regiji Dalekog istoka.

Pandemija COVID-a, nakon koje su SAD ipak ulovile jači zalet od Kine, malo je usporila takav rasplet, pa će se preokret dogoditi dvije godine kasnije od previđanog. No, koliko god je smanjenje izvoza izazvalo prvotni šok, jačanje domaćega tržišta potaknuto i ograničenjima sa zapada samo je učvrstilo pozitivan rast BDP-a Kine.

Istraživanje predviđa i da će Indija do 2031. postati treća država svijeta s BDP-om od 10,8 bilijuna dolara, iako je on još 2006. iznosio 949 milijardi. Već ove godine doseći će 3,1 milijardu. Što je razlog tako snažnoga rasta? Prvo, Indija je imala više prostora za rast od drugih. U prilog joj ide i demografija jer ima mlado radno stanovništvo, u prosjeku i 20 godina mlađe od Japana. U posljednjih 60 godina uspjela je izaći iz okvira pretežno agrarnog gospodarstva. Većinu prihoda (55% BDP-a) danas nose telekomunikacije, programska oprema i informacijska tehnologija koja sama čini 10% BDP-a. Prednost u odnosu na druge je i što je Indija dobrim dijelom “engleski govoreća” radna sila, što je privuklo i poslovne gigante poput Googlea, Mete, Microsofta koji su je stoga i izabrale za različite operacije umjesto Kine. Prognoze govore da će 2031. deset najvećih svjetskih gospodarstava činiti tri azijske države (Kina, Indija, Japan), četiri europske (Njemačka, V. Britanija, Francuska i Italija) te SAD, Kanadu i Brazil, dok će Rusija skliznuti nadolje. Naravno, sva predviđanja, pa i ovo, podložna su narušavanju od strane vanjskih utjecaja, naročito kad je Kina u pitanju – dužnička kriza, međunarodna izolacija ili pad broja stanovnika.