Katalonska neovisnost u ekonomskom pogledu snažno bi se negativno odrazila na tu regiju, ali i na cijelu Španjolsku s obzirom da joj pridonosi s petinom BDP-a.  Političke tenzije u Kataloniji koja se priprema idućeg mjeseca za referendum o neovisnosti eskalirale su u srijedu upadom policije u urede regionalne vlade i uhićenjem 14 dužnosnika.

Petina udjela
Ta najrazvijenija španjolska pokrajina želi se odvojiti od Španjolske još od 1922. kada je osnovan pokret Estat Catal?. Međutim, secesionističke aspiracije ojačale su 2010. godine kada je Španjolsku pogodila duboka ekonomska kriza. To ne treba čuditi s obzirom na ekonomsku snagu sjeveroistočne pokrajine. Katalonija sa svega 7,5 milijuna stanovnika, odnosno 16 posto ukupnog stanovništva Španjolske, doprinosi tamošnjem gospodarstvu s gotovo 22 posto udjela.

Podaci regionalne vlade u Barceloni pokazuju da je prošle godine katalonski BDP iznosio 223,6 milijardi eura, 4,5 puta viši od hrvatskog. U slučaju razlaza, Katalonija bi zadržala 16 milijardi eura poreznih davanja koliko sada uplaćuje u zajedničku blagajnu u Madridu. Izračuni analitičara govore da bi neovisnost Katalonije smanjila španjolski BDP za dva posto godišnje. Međutim, Katalonija bi bila na većem ekonomskom gubitku. Uz prilične troškove izgradnje institucija nove, mlade države, poput središnje banke ili mreže veleposlanstava, ne treba zanemariti da 35 posto katalonskog izvoza odlazi u Španjolsku koja bi nesumnjivo uvela carine.  

Nitko ne zna cijenu
Albert Banal-Esta?ol, profesor ekonomije na Universitat Pompeu Fabra ističe za CNBC kako se u pogledu trgovine ništa neće promijeniti ako Katalonija ostane dijelom Europske unije. No, nova država mora zatražiti pristupanje. Zajedničko europsko tržište ključno je za Kataloniju jer 65 posto njezina izvoza odlazi u članice EU-a. Prije nekoliko dana španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos izjavio je kako bi neovisnost smanjila katalonsko gospodarstvo od 25 do 30 posto, a nezaposlenost bi se udvostručila.

"Koliko radnih mjesta, koliko investicija bi se izgubilo tijekom tranzicije? To nitko ne zna precizno", ističe Alain Cuenca, profesor na sveučilištu u Zaragozi. Postavlja se i pitanje tko bi platio 72 milijarde eura katalonskog javnog duga. Stručnjaci smatraju da bi taj teret pao na leđa Madrida. V

Ponuda Madrida

Više novca, bez neovisnosti
Španjolska vlada spremna je pregovarati s Katalonijom o većoj financijskoj samostalnosti ako regionalna vlada odustane od zahtjeva za neovisnošću, izjavio je Financial Timesu ministar gospodarstva Luis de Guindos. "Katalonija već sada ima visok stupanj autonomije, ali možemo razgovarati o reformi doprinosa zajedničkoj blagajni. Kada odustanu od planova za neovisnošću, počet ćemo razgovarati", kazao je de Guindos. Veću financijsku autonomiju zatražio je još 2012. katalonski čelnik Artur Mas, ali de Guindos tvrdi kako tada nije bilo prostora za reformu jer je zemlja tek izlazila iz krize.