Započeo je prvi od tri kruga izbora novog čelnika Svjetske trgovinske organizacije (WTO), ali najvjerojatnije neće iskristalizirati jasne favorite s obzirom na moguću smjenu političkog vrha u najmoćnijoj članici, SAD-u. Kako piše Reuters, prošloga su se tjedna u Ženevi sastali veleposlanici 164 članice WTO-a kako bi u privatnim konzultacijama s dužnosnicima te organizacije definirali koga od osam trenutnih kandidata za generalnog direktora podržavaju. Prvi je to od tri kruga eliminacijskog procesa, no ovaj bi mogao biti tek uludo utrošeno vrijeme, smatra šest bivših dužnosnika WTO-a te stručnjaka za međunarodnu trgovinu.

Malo razumijevanja

Prema njihovom mišljenju, američki predsjednički izbori zakazani za 3. studenog trenutno zasjenjuju napore WTO-a u popunjavanju mjesta generalnog direktor, upražnjenog nakon što je sadašnji čelnik Roberto Azevedo odstupio krajem kolovoza. Podsjetimo, Azevedo je dao ostavku godinu dana prije isteka mandata. Naime, američka podrška određenom kandidatu ključna je u procesu izbora, ali analitičari i bivši dužnosnici WTO-a smatraju da Trumpovoj administraciji to sada nije u fokusu. Naime, američki predsjednik do sada je pokazivao malo razumijevanja za multilateralne organizacije – čak je najavljivao izlazak SAD-a iz članstva u WTO-u – a sada je i usred predizborne kampanje u kojoj je trgovina jedna od najvažnijih tema. Štoviše, dosadašnji Trumpovi potezi na tom području – poput trgovinskog rata s Kinom, uvođenja carina saveznicima te blokiranje WTO-ove sposobnosti interveniranja u sporovima, ključnog razloga njegova postojanja – dobrano su unazadili napore organizacije koja promiče slobodnu trgovinu.

„Smatram da je teško zamislivo da će Trumpova administracija promijeniti smjer i učiniti nešto vrlo pozitivno za sustav“, ističe David Tinline, bivši Azevedov savjetnik. Bijela kuća upit za komentar ovih navoda proslijedila je Uredu američkog trgovinskog predstavnika. Ta je institucija u svom odgovoru podsjetila na lipanjsko obraćanje trgovinskog predstavnika Roberta Lighthizera zastupnicima Kongresa u kojemu je kazao kako WTO treba lidera koji će pokrenuti reforme te će uložiti veto na svakog kandidata koji pokaže i najmanje naznake antiamerikanizma. Dodatne komplikacije u izboru Azevedovog nasljednika donijet će američko-kineske trgovinske tenzije. To konkretno znači da svaki kandidat koji će biti po volji Washingtona najvjerojatnije neće biti dobro ocijenjen u Pekingu i obratno, smatraju analitičari. U izjavi kinesko je ministarstvo vanjskih poslova navelo kako želi konstruktivno sudjelovati u selekcijskom procesu. „Voljni smo blisko surađivati sa svim stranama u izboru kvalitetnog generalnog direktora kako bi WTO igrao veću ulogu u globalnom ekonomskom upravljanju“, priopćilo je ministarstvo. Trenutno osam kandidata želi zauzeti Azevedovu poziciju, a nakon prvog kruga konzultacija koje će završiti 16. rujna preostat će ih pet. Iz drugog eliminacijskog procesa izaći će dva favorita, a jedan od njih bit će izabran do 7. studenog. Većina delegata smatra da najviše šanse za pobjedu imaju dvije Afrikanke, Ngozi Okonjo-Iweala iz Nigerije te Kenijka Amina Mohamed. Ngozi Okonjo-Iweala trenutno predsjeda odborom globalne alijanse za cijepljenje Gavi. Ova 66-godišnja ekonomistica nekadašnja je nigerijska ministrica financija i vanjskih poslova, a bila je dužnosnica Svjetske banke. U svoja najvažnija postignuća ubraja pregovore koji su urodili otpisivanjem nekoliko milijardi dolara nigerijskog duga. Reutersu je izjavila kako uživa snažnu podršku afričkih država u izboru za čelnicu WTO-a.

Hoće li WTO voditi žena?

Amina Mohamed ministrica je sporta i kulture u kenijskoj vladi, a bila je i kenijska veleposlanica pri WTO-u. Mohamed je 2005. postala predsjednica Općeg vijeća WTO-a, kao prva žena na toj poziciji. Neuspješno se natjecala za najvišu poziciju u toj organizaciji na prethodnim izborima 2013. godine, a zalaže se za širu participaciju članica u reformi organizacije. K tome, izrazila je simpatije za neke američke kritike rada WTO-a. Ako jedna od ove dvije favoritkinje bude izabrana, bit će prva žena na čelu WTO-a. Inače, konačna odluka trebala bi biti postignuta konsenzusom. Ako do jednoglasnog dogovora ne dođe, pristupit će se glasovanju koje se do sada još nije primjenjivalo, a u WTO-u ga smatraju zadnjom mjerom.

Dosadašnja iskustva su pokazala kako izbor generalnog direktora WTO-a nije lagan proces. Tijekom izbora 1999. članice su bile toliko podijeljene da je izbor trajao cijelu godinu. Ako sadašnji selekcijski proces ne rezultira jasnim favoritima, dio članica smatra da bi trebalo pričekati kraj američkih predsjedničkih izbora i eventualnu pobjedu demokratskog kandidata Joea Bidena. U tom slučaju, konačne odluke o novom generalnom direktoru neće biti barem do veljače ili ožujka 2021. godine, smatra Peter van der Bossche, nekadašnji član tijela za rješavanje trgovinskih sporova čiji je rad trenutno onemogućen. Glasnogovornik WTO-a Keith Rockwell izjavio je kako za sada nema indicija da će se selekcijski proces produžiti.