Okršaj Kamale Harris, potpredsjednice SAD-a i demokratske kandidatkinje, i Donalda Trumpa, bivšeg predsjednika i kandidata u vjerojatno jedinoj TV debati do izbora u studenome, bio je žestok. Spram ocjena niza stručnjaka, političkih analitičara, medija, ali i prvih anketa među biračima, prevagnuo je na stranu Kamale Harris, koja je u utrku za američku predsjednicu ušla tek prije sedam tjedana nakon što je američki predsjednik Joe Biden odustao, djelomično upravo, zahvaljujući loše odrađenom sučeljavanju s protukandidatom Trumpom.

Prijetnja demokraciji

Harris i Trump, dvoje sadašnjih protivnika, prvi puta su se susreli upravo uoči sučeljavanja, a rukovanje koje je inicirala Harris, za mnoge neočekivano, za poneke nepotrebno, odredilo je daljnji ton i tijek debate. Upravo inicijativa, a potom i smiren nastup Kamale Harris, smatraju analitičari, natjerali su Donalda Trumpa da se neprestano brani. Uspjela se približiti ‘običnim’ građanima, a Trumpa prikazati opasnim ili mu se pak narugati, smatraju analitičari.

Trumpova, pak, žestoka, mahom populistička retorika ostavljala je dojam nepovezanosti, a mnogi analitičari očekivali da će izreći i više bizarnosti. Kao glavnu, istaknuli su Trumpovu izjavu da u Springfieldu u državi Ohio, imigranti “jedu kućne ljubimce”, što je čak moderator morao demantirati, pozivajući se na izjavu tamošnjih vlasti koje su kazale da nema takvih slučajeva.

Trump i Harris međusobno su se optuživali u gotovo svim temama. Primjerice, Kamala Harris oštro je kritizirala Trumpa zbog ograničenja prava na pobačaj koja su uvedena nakon odluke Vrhovnog suda iz 2022., optužujući ga da će podržati nacionalnu zabranu. Trump je te tvrdnje nazvao neistinitima, ali je odbio izričito reći da bi stavio veto na takav zakon. Istovremeno, Trump je nju i demokrate optužio za podršku čedomorstvu, što je moderatorica debate odbacila kao netočno.

Rasprava se vodila i oko ekonomske politike. Harris je kritizirala Trumpovu namjeru da nametne visoke carine na strane proizvode, uspoređujući taj prijedlog s porezom na srednju klasu, dok je istaknula svoj plan poreznih olakšica za obitelji i mala poduzeća. Trump je uzvratio optužujući je za visoku inflaciju tijekom Bidenova mandata, nazivajući to “katastrofom” za sve društvene slojeve.

Kandidati su također razmijenili kritike oko rata između Izraela i Gaze i ruske invazije na Ukrajinu, iako niti jedan nije ponudio konkretna rješenja o tome kako će nastojati okončati svaki sukob. Harris je optužila Trumpa da je spreman napustiti američku potporu Ukrajini kako bi se dodvorio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nazvavši Trumpa “sramotom”, dok je Trump tvrdio da Kamala Harris “mrzi” Izrael, što je ona odbacila.

Tko je pobijedio

Žustra razmjena ukazala je, istaknuli su analitičari, da i Harris i Trump, ove izbore doživljavaju egzistencijalnima, oboje su tvrdili da je njihov protivnik prijetnja demokraciji i na tim optužbama pokušali skupljati bodove i glasove neodlučnih na predstojećim izborima. Iako debate često ne mijenjaju mišljenje birača, u ovoj tijesnoj utrci svaki pomak u javnom mnijenju mogao bi utjecati na ishod izbora. Ankete pokazuju da su kandidati izjednačeni u ključnim državama, a svaka prednost mogla bi biti odlučujuća.

Prema brzim anketama CNN-a, nakon debate, birači koji je gledali, sa 63 naprama 37 posto dali su glas Kamali Harris. Uoči debate, isti birači bili su ravnomjerno podijeljeni oko toga koji će kandidat imati bolji učinak.

Glasači koji su gledali debatu također su otišli s boljim mišljenjem o Harris u usporedbi sa svojim dojmovima prije debate, dok je malo njih promijenilo mišljenje o Trumpu u cjelini, izvijestio je CNN.