EU je izdvojio 450 milijuna eura za ubojito oružje, koje uključuje sustave protuzračne obrane, protutenkovsko oružje, streljivo i drugu vojnu opremu za ukrajinske snage. Još pedeset milijuna eura bit će potrošeno na zalihe kao što su gorivo, zaštitna oprema, kacige i kompleti prve pomoći.

Kako sporazumi EU-a ne dopuštaju koristiti uobičajeni proračun za vojne svrhe, aktiviran je takozvani European Peace Facility koji omogućava Bruxellesu da pruži vojnu pomoć do gornje granice od pet milijardi eura, piše DW.

To se dogodilo odmah nakon promjene paradigme u njemačkoj obrambenoj politici čime je poništena zabrana isporuke smrtonosnog oružja u ratne zone.

Pomoć u obrani od Rusa

Biden naredio slanje dodatnog oružja, ova treća autorizacija za izvoz oružja u Ukrajinu je ‘bez presedana’

Ipak su popustili

Njemačka napravila veliki zaokret po pitanju Ukrajine

SAD također pojačava isporuke i osigurava dodatnih 350 milijuna dolara vojne pomoći. Time je ukupna američka vojna pomoć Ukrajini dostigla milijardu dolara tijekom prošle godine i više od 2,5 milijarde dolara od 2014. godine.

Iako ovo signalizira ogroman poticaj za Ukrajinu u naporima da odbije ruske snage, postoji zabrinutost zbog logistike i potencijalnih prepreka. Pitanja se odnose na vrijeme i rute isporuke.

Do sada se vojna pomoć sa Zapada dostavljala kopnenim ili zračnim putem, ovisno o vrsti naoružanja.

Ali, zračni prostor iznad Ukrajine sada kontroliraju ruski borbeni zrakoplovi koji bi mogli presresti pošiljke „pretežno zračnim i raketnim udarima. Ako znaju rute, mogu ih nadzirati i vidjeti što se konkretno prevozi”, rekao je za DW Gustav Gressel, stručnjak za istočnu Europu i obrambenu politiku pri Europskom vijeću za vanjske odnose.

Zbog toga je u središtu pozornosti Poljska koja s Ukrajinom ima granicu dugu 535 kilometara. Američka vojska ima dugo iskustva usmjeravanja snaga i opreme kroz Poljsku.

A Poljska će biti još više u fokusu za transport – nakon odbijanja Mađarske i Rumunjske da dopuste tranzit oružja kroz njihove zemlje.

Uloga Poljske

“Sva ova oprema se trenutno masovno nalazi na poljskoj granici. Čak i da je Slovačka htjela, to nije lak put zbog planinskih lanaca koji idu od Slovačke dolje kroz Rumunjsku. Dakle, postoje dvije rute. Jedna je blizu bjeloruske granice, a postoji i jedna malo južnije”, rekao je Ed Arnold, istraživač za europsku sigurnost na Kraljevskom institutu ujedinjenih službi u Londonu.

Marc Finaud iz Ženevskog centra za sigurnosnu politiku napominje da bi se dinamika na terenu mogla vrlo brzo promijeniti. “Ako bi ovi konvoji ili transport bili zaustavljeni — ako su zapadne zemlje napadnute, bilo da su u sklopu granica NATO-a ili već preko granice s Ukrajinom — to bi moglo povećati tenzije”.

Arnold kaže da opasnost od takve eskalacije trenutno sputava Ruse jer bi “ciljali na opskrbu Zapada”.

Ipak, kaže da je iznenađen što ga nisu prekinuli, “jer bi to zapravo bilo korisno za njihovu strategiju kada bi mogli krenuti na ta dva smjera. Rusi imaju opciju da krenu s jugozapada Bjelorusije i zaustave svu tu opremu koja dolazi”.

Vrijeme je od ključnog značenja

Drugi ključni čimbenik je vrijeme koje brzo ističe za pojačanja u Kijevu i Harkivu.

Ovo je, kaže Arnold, posebno problematično za „ukrajinske snage na istočnoj crti fronte koje će potencijalno biti odsječene ako se uskoro ne pomaknu zapadno od rijeke Dnjepra. Bit će im potrebna opskrba jer vode najteže borbe. To su najbolji ukrajinski vojnici iz 95. zračno-jurišne brigade.”

Postoji li neki drugi način da se zapadni sustavi naoružanja dovedu na prve crte fronte u Ukrajini? „Druga mogućnost je da ukrajinski ili strani borci pokupe stvari u Poljskoj i onda pređu preko granice, ali to nije moguće u velikom broju“, rekao je Arnold.

U ovoj fazi opasnost od nestanka zaliha streljiva je kritična, kaže Arnold. „Ostalo je možda pet dana streljiva za teže sustave koje Ukrajinci imaju. Druga opcija koju imaju je da konfisciraju rusko napušteno oružje, koje će im osigurati neko vrijeme, ali ne previše.”