Jarka svjetla, karte svijeta i točionik od bambusa u kafiću Pangea primjerenija su nekom pomodnom kafiću na meksičkoj plaži nego restoranu u norveškom gradu Bodø 120 km sjeverno od Arktičkog kruga.

Ljeti, točnije od početka lipnja do sredine srpnja Sunce rijetko kad zalazi u Bodøu i zato ne čudi što mnogi gosti koji posjećuju ovaj grad spavaju u hotelima s vrlo debelim zastorima kako bi mogli spavati u mraku.

Simen Steinbakk, upravitelj Pangeje, odrastao je u gradu tijekom razdoblja kad je Bodø bio česti predmet norveških šala. Naime, Bodø nije bio tako energičan poput Tromsøa, sveučilišnog grada na sjeveru ili krcat poviješću i kulturom poput Osla na jugu. Ne, sve do prije deset godina, Bodø je bio najpoznatiji po vojnoj zrakoplovnoj bazi, a Norvežani su ga nerijetko oslovljavali kao “dosadni Bodø”.

“Grad je odrastao”, dodao je Steinbakk, “i u njemu sad živi više lokalnih stanovnika, ali i stranaca. Mnogo osoba koje su odselile iz grada polako se vraćaju. Svi ti povratnici otvaraju nove poslove i radna mjesta.”

Desetljeće kasnije i nekoć uspavani grad s 53 000 stanovnika je postao najbrže rastuće mjesto u Norveškoj. Koncertna dvorana Stormen privlači međunarodne umjetnike, otvaraju se vrhunski restorani prekrasnih pogleda na more, a i ove godine je grad primio najveće postignuće od svih – proglašen je Europskom prijestolnicom kulture 2024. čime je postao prvi grad iznad Arktičkog kruga koji je ponio tu titulu.

Međutim, kako je taj arktički gradić dospio na popis svjetski poznatih gradova poput Pariza, Istanbula i Praga koji su također bili proglašivani Europskim prijestolnicama kulture?

Bodø je glavni grad regije Nordland, golemog prostranstva koje se prostire gotovo 800 km uz sjeverozapadnu obalu Norveške. U regiji živi tek 240 000 stanovnika što je čini najslabije naseljenom regijom u Norveškoj (ali i u Europi jer tu živi samo sedam osoba po četvornom kilometru).

Međutim, duboki ledenjački fjordovi, devet nacionalnih parkova, najdulja željeznička pruga u Norveškoj (takozvana linija Arctic Circle Express) i blizina najpristupačnijem ledenjaku učinili su Nordland, a posebice Bodø idealnim polazištem za bijeg na Arktik.

No, procvat grada započeo je prije 12 godina zatvaranjem vojne zrakoplovne baze zbog čega je 1000 ljudi ostalo bez posla. Gradonačelnik Bodøa Odd Emil Ingebrigtsen se šali i kaže: “Nemojte nikad propustiti dobru krizu”.

Nakon toga je mjesna uprava počela razvijati infrastrukturu za aktivnosti na otvorenome jer u neposrednoj blizini grada su kristalno čista jezera, guste šume i nadvisujući planinski masiv Saltfjellet.

Grad je 2014. sagradio Koncertnu dvoranu Stormen sa 900 mjesta koja je u svijetu poznata po vrhunskoj akustici za izvođenje klasične glazbe. Iste te godine sagrađena je Knjižnica i kulturni centar Stormen čiji je dizajn s prozorima od poda do stropa i panoramskim pogledima na more nagrađen nagradom za najbolje arhitektonski dizajn.

Nekoliko godina kasnije sagrađena je još jedna koncertna dvorana Svømmehallen, a nakon toga je 2019. sagrađen Muzej Jekt koji je također nagrađen za Norveški muzej godine. Usto, procjenjuje se da će do 2029., odnosno 2030. biti dovršen novi stadion za nogometni klub FK Bodø/Glimt, kao i novi aerodrom.

Međutim, nisu samo razvoj infrastrukture i arhitektonske građevine zaslužni za rast Bodøa već je za to odgovorna i IT industrija zbog koje je unazad 18 godina broj stanovnika porastao za više od 20 posto.

A bogat program zbivanja ovog ljeta u Bodøu dodatno će mu pomoći da se otarasi imidža “dosadna grada” i nastavi se razvijati zahvaljujući tituli Europske prijestolnice kulture 2024.