Pobjednik natječaja za gradnju plinovoda Južni tok u Srbiji vjerojatno će biti Gazpromova tvrtka-kćer Centrogaz, piše pozivajući se na sudionike natječaja ruski list Vedomosti.

Prema riječima sugovornika lista Vedemosti, odluka o Centrogazu već je donesena, ali će službeno biti objavljena za nekoliko dana, kada se dovrše sve tehničke formalnosti. Usto, Centrogaz će biti uključen i u gradnju bugarskog dijela plinovoda, vrlo vjerojatno tako što će se ponoviti natječaj.Naime, krajem travnja kompanija South stream Bulgaria objavila je da je na natječaju za projektiranje, isporuku opreme i materijala, građevinsko-montažne radove i puštanje u rad Južnog tok u Bugarskoj pobijedio konzorcij Strojtransgaz, zajedničko poduzeće ruskog Strojtransgaza, čiji je suvlasnik Genadij Timčenko na popisu sankcija SAD i Gasprojekt Jug iz Bugarske.

Da će se odigrati scenarij u kojem će Centrogaz zamijeniti Strojtransgaz na gradnji bugarskog dijela Gazpromova plinovoda najavio je prošlog tjedna i Forbes.Početkom lipnja na traženje Europske komisije Plamen Orešarski, bugarski premijer, naredio je zaustavljanje radova na Južnom toku zbog daljnjih konzultacija s EK. Predstavnik Strojtransgaza tada je izjavio da njegova tvrtka nije dobila o tome nikakvo obavijest, a kasnije je odbio komentirati novi razvoj događaja oko Južnog toka. Očito je da Rusi nemaju namjeru odustati od predviđenih rokova za gradnje plinovoda, a potvrda takvog plana je i to što je krajem prošlog tjedna Južni tok bio središnja tema sastanka srpske i bugarske državne delegacije.

Južni tok je u interesu Srbije i Bugarske, a taj plinovod je prije svega pitanje energetske sigurnosti i stabilnosti opskrbe, a ne odnosa s Rusijom, rečeno je nakon susreta ministara vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića i njegovog bugarskog partnera Kristijana Vigenina. "Imamo zajednički stav i zajednički, životni interes, da Juž ni tok bude izgrađen i da se ne svađamo oko toga s EK", rekao je Dačić. Srpski ministar vanjskih poslova dodao je da se na projekt plinovoda uglavnom gleda kao da se on realizira zbog prijateljskih odnosa Beograda i Moskve, ali su na prvom mjestu gospodarski interesi.

"Vrijednost izgradnje Južnog toka kroz Srbiju iznosit će dvije milijarde eura, a u gradnji će velikim dijelom sudjelovati srpske kompanije. Srbija sada neće uložiti ništa u izgradnju, a dugoročni kredit bit će vraćen kroz prihode od pristojbi za prijenos plina koji će dosegnuti nekoliko stotina milijuna eura godišnje. Srbija bi izgubila mnogo i u ekonomskom i u energetskom smislu ukoliko bi izgradnja Južnog toka bila obustavljena, dok EK ne nudi nikakvu alternativu", objasnio je Dačić.