Gazprom je objavio da je ograničio dobavu plina Ukrajini jer nije do isteka roka jučer u 8 sati ujutro podmirila dio duga od 1,95 milijarda dolara.

Ruski plinski monopolist, je osim toga tužio Naftogaz Međunarodnom arbitražnom sudu u Stockholmu zbog plinskog duga od ukupno 4,5 milijarda dolara.Na to je pak Naftogaz najavio da će pred istim će pred sudom osporavati cijenu ruskog plina i zahtijevati isplatu šest milijarda dolara od ruskog naftnog diva Gazproma. Ukrajinci tvrde da su se već  obratili sudu kako bi povratili novac od prenapuhane cijene plina koju su plaćali od 2010., a procjenjuju kako je riječ o šest milijardi dolara. Zato će od arbitražnog suda tražiti da odredi "poštenu i tržišnu cijenu" za buduće Gazpromove isporuke.Kako su se propali pregovori preksinoć u Kijevu vodili uz europsko posredovanje, a s obzirom na to da je Ukrajina tranzitna zemlja za isporuke ruskog plina Europi, u Bruxellu su neočekivano brzo postali svjesni kako bi im se pritisak zbog gradnje plinovoda Južni tok mogao već ove zime obiti o glavu.
 

Unatoč tome što je Gazprom izvijestio Bruxelles kako će unatoč sporu s Ukrajinom nastaviti redovne isporuke za europske potrošače, eurobirokrati se, čini se, ipak još sjećaju prekida isporuka zbog ranijih sporova Rusije i Ukrajine po istome pitanju. Tako je jučer , javlja Reuters, Europski povjerenik za energetiku Günther Oettinger naznačio kako pitanje gradnje Južnog toka nije nerješivo, protokolarno ponovivši kako taj projekt krši zakone Europske unije."Južni tok je projekt koji doista možemo prihvatiti", rekao je Oettinger. Naime, oko 15 posto plina za Europu isporučuje se preko ukrajinskog teritorija. "Idući tjedni neće biti problematični, primat ćemo uobičajene obujme plina, no bude li Ukrajina crpila svoje zalihe bit će problema ako zima bude oštra", rekao je, , rekao je Oettinger.

Europski povjerenik za energetiku izjavio je ranije da Ukrajina raspolaže zadovoljavajućim zalihama od 12 milijardi prostornih metara plina te je najavio novi krug pregovora u lipnju u cilju rješenja rusko-ukrajinskog plinskog spora zbog kojeg je Gazprom smanjio isporuke susjednoj zemlji, prenose agencije.Inače, rigidan stav Bruxellesa prema gradnji Južnog toka, koji se svim silama pokušava eutanizirati u korist europskog projekta TAP, rezultirao je krizom vlasti u Bugarskoj. Oporba traži glasovanje o povjerenju vladi premijera Plamena Orešarskog, a uskoro bi trebao biti definiran datum održavanja prijevremenih izbora.
 

Kako javlja Deutsche Welle glavni izvor problema u kojima se našla lijeva vlada   je u to što je popustila pod pritiskom EK i suspendirala gradnju Južnog toka kroz tu zemlju, a koji bi za nju bio vrlo unosan. EK je nedavno pokrenula protiv Bugarske kazneni postupak zbog sudjelovanja u gradnji Južnog toka jer Gazprom kontrolira pola ukupne plinovodne mreže Južnog toka, uključujući i cijeli plinovod kroz Bugarsku. To je u suprotnosti s Trećim energetskim paketom EU-a, čija je suština odvajanje proizvodnje od distribucije plina. Osim toga, radove na plinovodu u Bugarskoj trebao bi izvoditi konzorcij koji predvodi rusko poduzeće Strojtransgaz (STG), bivšom tvrtkom-kćeri Gazproma, a koja je na popisu tvrtki protiv kojih je SAD uveo sankcije zbog ruske uloge u ukrajinskoj krizi.