Predsjednik RH Ivo Josipović bio je na radnom ručku na koji su zajednički poljski i američki predsjednici pozvali predsjednike europskih država koji u Varšavi prisustvuju obilježavanju 25. obljetnice prvih slobodnih izbora u Poljskoj nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatski predsjednik iskoristio je prigodu zajedničkog ručka s američkim predsjednikom Barackom Obamom da mu iznese mogućnosti Hrvatske što se tiče energetike i energetske sigurnosti.

– Kako smo sjedili oko stola, imao sam čast i priliku razgovarati s predsjednikom Obamom koji je sjedio neposredno do mene. Bilo je riječi o nekim našim specifičnim pitanjima. Naglasio sam pitanje energetike i mogućnosti koje Hrvatska ima – rekao je predsjednik Josipović, izvještava njegov ured.

– Hrvatska može pomoći zajedno s drugima da se diversificiranju izvori energije – kazao je hrvatski predsjednik. Istaknuo je da se na sastanku spomenuo projekt LNG i izvore nafte i plina u Jadranu koji mogu pridonijeti energetskoj neovisnosti srednje i istočne Europe budući da je energetska sigurnost jedan od najvažnijih aspekata koji su ugroženi i to određenim monopolom koji Rusija ima na europskom tržištu. Razgovaralo se i o krizi u Ukrajini, ali i o opasnosti njena širenja.

– S Obamom smo razgovarali o posljedicama ukrajinske krize na Europu, posebno na srednju Europu, na naš dio svijeta. Moja teza je bila da moramo povući pouke da nismo kao Zapad bili dovoljno spremni, nismo predvidjeli sve što je trebalo, a posljedice su vrlo ozbiljne – smatra Josipović koji je dodao i da je na skupu naglasio kako Europa i NATO moraju učiniti sve “da se isključi svaka mogućnost prenošenja krize na jugoistok Europe”. Važno je da te zemlje, od kojih neke “još traže svoj put”, drži predsjednik Josipović, ne ostanu napuštene.

Predsjednik se osvrnuo i na pitanje ulaska Crne Gore u NATO.

– Založio sam se da se članstvo u NATO-u otvori zemljama poput Crne Gore jer je to strateški osjetljivo područje s obzirom da je to ulaz u Jadran – kazao je Josipović.

Ocijenio je zanimljivom američku tezu kako bi teret sigurnosti u NATO-u trebalo ravnomjerno podijeliti na način da se ravnomjerno sudjeluje u troškovima sigurnosti, uključivo i nove članice, a troškovi bi, procjena je Sjevernoatlantskog saveza, po zemlji iznosili 2 posto BDP-a. Malo je država koje su tome u ovom vremenu krize udovoljile, rekao je predsjednik Josipović. Ipak, SAD očito smatraju da one zemlje koje “žele moćni sigurnosni kišobran moraju snositi i svoj dio odgovornosti”.