U Bosni i Hercegovini površine pod vinovom lozom rasle su i opadale, što je ovisilo o migracijama, ratovima i politici, a u novije vrijeme o tržišnim učincima uzgoja vinove loze.

Iako su podaci neslužbeni i u tijeku je provjera na terenu, temeljem podataka koje nam je dostavilo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, pod ovom kulturom nalazi se oko 3500 hektara, a vinogradarstvom i vinarstvom bavi se oko 10.200 kućanstava. Najveće tržište za BiH vina su Hrvatska i Srbija, a među najznačajnijim uvoznicima vina iz BiH u EU je Njemačka. Najviše se izvoze žilavka i blatina, vranac i cabernet sauvignon.

Zemljište na 30 godina
Iako uvjeti nisu idealni, sve više vinara na području Hercegovine odlučuje se za podizanje vinograda na neproizvodnom poljoprivrednom zemljištu koje spada u kategoriju pašnjaka. Prije svega zbog mogućnosti dobivanja zemljišta pod koncesiju na 30 godina te zbog proizvodnje grožđa na većim površinama. Na takvim terenima tvrtka Vina Zadro podigla je 20 hektara novih nasada, a Vinogradi Nuić 30 hektara. Iste aktivnosti provodi i Vinarija Čitluk na lokalitetu Trtla. 

Povijest današnje Vinarije Čitluk seže u daleku 1946. godinu, a od 2002. godine vinarija posluje pod današnjim imenom. Riječ je o najvećoj vinariji u BiH, prerađivačkog i smještajnog kapaciteta od 110.000 hl. Vinogradi im se prostiru na oko 250 hektara, na pet vinogradarskih položaja, gdje su posađene uglavnom autohtone sorte žilavka, blatina, trnjak, plavac mali i vranac, ali i međunarodne sorte. Hercegovina vino Mostar, kao strateški partner Vinarije Čitluk, ima preko 100 hektara vinograda, uglavnom blatine, žilavke, trnjka i vranca čije se grožđe prerađuje u vinariji Čitluk, a otkupljuju i sve tržišne viškove žilavke i blatine s područja Hercegovine.

"Kameni vinogradi su najveći, prostiru se na površini od 100 hektara te su jedinstveni po tome što žilavka doslovno raste iz kamena. Vinograd je podignut početkom osamdesetih godina 20. soljeća i danas je raritet u svijetu", pohvalio se Tihomir Prusina, enolog Vinarije Čitluk. Uz glavni brend Kameno vino, koje se proizvodi od 1990. godine, tu su nezaobilazne autohtone i međunarodne sorte i novi proizvod na tržištu – Teuta.  Riječ je o maloj i ograničenoj seriji u pojedinim godinama berbe, namijenjenoj isključivo vrhunskim hotelima i restoranima.

Vinarija Čitluk je i najveći izvoznik vina u BiH, a prodaje u 25 zemalja. Najviše u Njemačkoj, Hrvatskoj, Srbiji, Švicarskoj, Belgiji, Sloveniji, Danskoj, Rusiji, Poljskoj, Americi i Kini, na što otpada više od 60 posto godišnje prodaje. Najčešći posjetitelji vinarije su Slovenci i Hrvati. "Vinarija ulaže u modernu tehnologiju, uređaje za hlađenje mošta i masulja, pneumatske preše, vinifikatore. U posljednjih pet godina vinarstvo i vinogradarstvo bilježe uzlet, kvaliteta vina je sve bolja, postoje poticaji za sadnju vinograda i vinarsku opremu, ali nedovoljni, jer ulaganja su velika.

Kada bi bilo kao u Hrvatskoj slika bi se sigurno promijenila na još bolje", poručuje Prusina. Priča Vinograda Nuić počinje kultiviranjem vinograda Ražovine 2004. godine, površine sedam hektara, a prva vina proizvedena su dvije godine kasnije. Danas raspolažu sa 35 hektara na kojima 70 posto sortimenta čine lokalne autohtone sorte žilavka, blatina i trnjak, a ostatak međunarodne sorte. Vinarija je to koja ima 15 etiketa buteljiranih vina. Godišnja proizvodnja je do 200.000 litara vina, dok je kapacitet tankova 600.000 litara, a vinarija koristi 234 barrique bačve i 50 drvenih bačava od 500 litara i ima 11 zaposlenika.

Žele razviti vinski turizam
"Posljednja značajnija ulaganja bila su nabava skladišnih polica kapaciteta 208 paleta, linije za punjenje sa steriliziranjem boca kapaciteta 2500 butelja na sat i komorne filter preše. Planiramo povećati kapacitet tankova na 800.000 litara i dodatno unaprijediti sustav prijema i prerade grožđa", otkrili su nam iz Vinograda Nuić. Glavna izvozna tržišta su im Njemačka i Hrvatska u Europi, a u ostatku svijeta Kina i Australija. Izvoze i u Francusku, Švicarsku, Češku i Japan.

Najčešći posjetitelji vinarije su Nijemci, Australci, Amerikanci, Poljaci… "U našim planovima vinski turizam jedan je od najznačajnijih segmenata poslovanja, koji treba postati značajan kanal distribucije. Time bi se turisti bolje upoznali s ovom regijom, običajima i ljudima. Želja nam je barem djelomično postaviti BiH vinarstvo na vinsku scenu svijeta", kažu iz Vinograda Nuić. Kako objašnjavaju, vinarstvo u BiH napravilo je značajan iskorak u kvaliteti vina, no zbog siromašne države i malih financijskih sredstava ministarstvo je limitirano s mogućnostima razvoja vinogradarstva i vinarstva.

"Autohtone sorte su naše bogatstvo i temelj. Uz poznate i dobro prihvaćene žilavku i blatinu, značajan iskorak je učinjen s trnjakom koji je autohtona sorta ne samo u Hercegovini već i u Dalmaciji. Želja nam je to isto uraditi i s drugim autohtonim sortama ovog kraja kao što su bena i krkošija", poručuju iz Vinograda Nuić. 

Teško do kredita za veću proizvodnju

Nedostaje 8000 hektara pod vinogradima
"Obnova vinograda teče sporo zbog specifičnosti proizvodnje i sporog obrta kapitala. S druge strane, ne postoje adekvatne kreditne linije za podizanje vinograda. Za obnovu vinograda poljoprivrednici traže kredite s minimalnim počekom tri godine, kamatom ispod dva posto i vremenom otplate deset godina. Ovakve kreditne linije praktično ne postoje osim kreditnih linija Razvojne banke Federacije BiH. Ministarstvo bi trebalo osigurati poticajna sredstva za proizvodnju sadnog materijala, odnosno, djelomično snositi troškove podizanja novih vinograda. Da bismo se približili razvijenosti vinogradarske proizvodnje nekih europskih država nužno je planirati proizvodnju vinskog grožđa od oko 150.000 tona i stolnog grožđa od 12.000 tona, a u ovom trenutku nam nedostaje oko 8000 hektara", stoji u monografiji o 130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva koju nam je dostavilo resorno ministarstvo.