Ne promijeni li švicarska industrija satova način kako oblikuje i prodaje svoje proizvode, dani su joj odbrojani. Takvu je pesimističnu prognozu jednoj od gospodarskih perjanica zemlje čokolade, banaka i najduljeg tunela iznio ruski ekonomski novinar Leonid Beršidski za Bloomberg.

Ocjenu temelji, među ostalim, i na rezultatu Swatcha, najvećega helvetskog proizvođača satova, koji je ovih dana objavio polugodišnji pad prihoda od 11,3% i pad operativne dobiti od 53,6%. Swatch tvrdi da je to zbog niske produktivnosti, te da se i proizvođači i prodavači trude spuštanjem cijena tome othrvati. No, Beršidski je drugačijeg stava. "Cijeli sektor, kojem je izvoz vrijedan 20 milijardi dolara, trpi udarce izvan svoje moći, poput straha od terorizma koji utječe na smanjenje putovanja Kineza i Japanaca kao vjernih kupaca, ili pada cijena zlata i jakoga švicarskoga franka. No, pad se ubrzava, a u lipnju je bio svugdje, u svakoj cjenovnoj kategoriji", smatra Beršidski.

Kao da se sve urotilo protiv švicarskih urara, piše dalje, od antikorupcijskih zakona u Kini gdje dužnosnici više ne primaju satove kao dar, do promjene u ukusima, bogati turisti više ne žude za luksuzom oko zapešća, već plate više za neobično iskustvo. No, Švicarci moraju priznati za što su jedino sami odgovorni: prošlo je doba luksuza "starog svijeta", na kojem se i zasniva(la) reklamna kultura – ona više nema toliki ili ima ograničen utjecaj na svijet u kojem dominira računalna tehnologija i u kojem su mlađe generacije, prvi put od II. svjetskog rata, siromašnije od svojih roditelja.

Njima je vrijeme novac, a njega, ako ga i imaju dovoljno, ne ulažu u skupocjene pokazivače vremena, već u gadgete, poput smartwatcheva, koji će ih u isti tren i spajati na internet i informirati i – pokazivati koliko je sati. Njih ne zanima i što neka slavna osoba reklamira na ruci, niti se zanose time gdje je sat proizvoden (od siječnja 2017.  60% vrijednosti sata morat će biti napravljeno u Švicarskoj da bi se i smatrao švicarskim, op.a.).

"Švicarski satovi tradicionalno se reklamiraju kao nešto vrijedno, rijetko i blještavo, umjesto da se naglašavaju ljudi koji ih ručno izrađuju, starinskom tehnologijom. To je udica na koju bi se 'milenijalci' mogli upecati, jer oni cijene zanatske stvari", prenosi Beršidski i engleskog predavača dizajna Matta Sinclaira.  Zaključak je da nove potrošače Švicarci mogu osvojiti samo ako ih uvjere da je prestižna stvar privlačna jer je i high-tech i da takvi napredni gadgeti, s tradicijom urarstva, vrijede više.  Primjerice, unatoč cijeni od 1500 dolara, koja premašuje cijenu ne baš jeftinog Apple Watcha, TAG Heuer je u prvih pet mjeseci 2016. isporučio 60.000 svojih smartwatcheva, a tražilo ih se 80.000.