Kad bi se svim trudnicama u svijetu omogućio pristup jednostavnim i jeftinim zdravstvenim mjerama, spriječilo bi se da svake godine u zemljama u razvoju bude više od milijun mrtvorođene djece ili da novorođenčad umre nedugo nakon dolaska na svijet, pokazali su rezultati novog istraživanje objavljeni u utorak u časopisu Lancet.

Međunarodni tim istraživača procijenio je da se četvrtina beba u svijetu rađa prerano ili s manjkom težine.

EKSPERIMENTALNI KURIKULUM

Novi predmet u školama: Priprema učenika kroz svih 8 razreda osnovne škole za tržište rada budućnosti

Oni upozoravaju da se na tom području još uvijek ne postižu gotovo nikakva poboljšanja.

Znanstvenici su pozvali vlade i relevantne organizacije da pojačaju skrb za žene i novorođenčad za vrijeme trudnoće i poroda u 81 zemlji s niskim i srednjim prihodima.

U nizu radova objavljenih u Lancetu stoji kako bi se primjenom samo osam dokazanih i lako provedivih zdravstvenih mjera moglo spriječiti da se u spomenutim zemljama godišnje evidentira više od 565.000 mrtvorođenčadi.

Ističu da bi ženama trebalo osigurati pristup energetskim suplementima, mikronutrijentima i proteinima, zajamčiti im da, kada je to potrebno dobiju manje doze aspirina, kao i hormona progesterona, educirati ih o štetnosti pušenja i zajamčiti im dostupnost lijekova protiv malarije, sifilisa i bakterija u urinu.

Kad bi svim trudnicama bili dostupni steroidi, koji im se daju zbog simptoma prijetećega prijevremenog porođaja, a liječnici u siromašnim zemljama ne bi odmah stezali pupčanu vrpcu, spriječila bi se smrt više od 475.000 novorođenih beba, pokazalo je istraživanje.

Istraživači kažu da bi primjena ovakvih mjera stajala oko 1,1 milijardu dolara.

To je tek “djelić onoga što je ostalim zdravstvenim programima u svijetu zajamčeno”, rekao je Per Ashorn, glavni autor studije i profesor na finskome Sveučilištu Tampere.

Koautorica studije, Joy Lawn s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, AFP-u je rekla da su stručnjaci u sklopu studije koristili novu definiciju za bebe rođene prerano ili s manjkom težine.

Pojasnila je da je tradicionalan način utvrđivanja podatka po kojemu je porođajna težina novorođenčeta preniska, a to znači da ima manje od 2,5 kilograma, “pomalo nasumično odabrao” jedan finski liječnik 1919. godine.

Ovo “vrlo grubo mjerilo” zadržalo se više od jednog stoljeća unatoč brojnim dokazima da “sve bebe nisu iste”, kazala je Lawn.

Istraživači su analizirali bazu podataka s podacima o 160 milijuna živorođene djece od 2000. do 2020. kako bi utvrdili koliko se često bebe rađaju “prerano i koliko se često smatra da im je porođajna težina preniska”.

Procijenili su da je, po ustaljenim pravilima u 2020. godini širom svijeta 35,3 milijuna, odnosno svaka četvrta beba bila rođena prerano ili je po uobičajenim standardima imala prenisku porođajnu težinu.

Lawn je kazala da je većina takvih beba rođena u južnoj Aziji i subsaharskoj Africi, no istaknula je da u parametre spadaju sve zemlje svijeta.

Jedan od razloga izostanka napretka u ovome zdravstvenom području je činjenica da ovakvi problemi obično “pogađaju obitelji i žene čiji se glas manje čuje i vrednuje”, rekla je Lawn.

Kao primjer je navela sljedeće: trudne Afroamerikanke u Sjedinjenim Državama dobivaju lošiju razinu zdravstvene skrbi u odnosu na ostale skupine žena.