Poslove Nijaza Hastora, jednog od najbogatijih bosanskih građana i jedinog preostalog potencijalnog kupca Cimosa, nakon što su odustali Talijani, Španjolci i Francuzi, već neko vrijeme istražuju slovenske vlasti zbog sumnje u gospodarski kriminal. Između ostalog, zbog događaja koji su u 2010. godine prethodili raspadu Prevent Globala, u to vrijeme jednog od najvećih slovenskih izvoznika, a zatim i njegovih brojnih podružnica. Zajedno s povezanim osobama Hastor je u Prevent Globalu imao gotovo pola vlasničkog udjela, piše ljubljanski Dnevnik.

Propast Prevent Globala
Hastor je u Prevent Devu, osnovanom 1998. s kapitalom od 50.000 eura, u početku imao pola udjela, dok je druga polovica bila u vlasništvu Prevent Globala. Ali zato kasnije Prevent Global, na čelu s Jožom Kozmusom, koji je prema informacijama lista jedan od osumnjičenika u policijskoj istrazi, od 1999. do 2005. godine u dokapitalizaciji Prevent Deva nije sudjelovao u proporcionalnom udjelu pa je Hastor polako počeo okrupnjivati vlasništvo.

Konačno, Prevent Global je 2007. godine odlučio prodati preostalih 16,25 posto dionica Prevent Deva Hastoru. Takvu odluku su nadzornici Prevent Globala opravdali činjenicom da im vlasništvo u Prevent Devu donosi više problema nego koristi. Tih 16,25 posto dionica Prevent Deva, koje su prodane bez procjene, nikada nisu zabilježene u bilanci kompanije. Uz Prevent Global u 2015. godini okončala je još jedna slovenska tvrtka kojoj je vlasnik bio Hastor. To je Prevent Halog iz Lenarta.

Nakon gubitka posla s Daimlerom u Prevent Halogu bez posla ostalo oko 500 radnika. Prošle godine je pokrenut postupak likvidacije Prevent Deva, ali je u Hastorovem carstvu, koje obuhvaća automobilsku, tekstilnu i industrije namještaja diljem svijeta zaposleno još oko 12.000 radnika. Pitanje koje muči slovensku javnost je hoće li Hastor danas, kada istječe rok, dati obvezujuću ponudu za Cimos? Nakon što je prošle godine Hastor preuzeo Cimosovu podružnicu u Srebrenici dao je najvišu neobvezujuću ponudu za tu kompaniju. Upravo zbog kupnju Cimosa Hastor se s predstavnicima slovenskog DUTB-a treba sastati u petak u Beču. 

Blokada imovine u Hrvatskoj
Inače, Cimos je u ponedjeljak potvrdio je da je dobio rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu o privremenoj zabrani raspolaganja svojom imovinom u Hrvatskoj, ali smatra da je odluka neutemeljena i na nju će se žaliti. U Cimosu tvrde kako će se postupak privatizacije, odnosno izbora strateškog partnera za Cimos, nastaviti bez obzira na to rješenje, navode slovenski mediji. Odluka o blokadi Cimosove imovine u njegovim tvrtkama u Roču i Buzetu donesena je poslije tužbe zbog neplaćenih dugova Cimosa Riječkoj banci koju je nakon njezina stečaja preuzela Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Prošlog tjedna je na zahtjev DAB-a doneseno rješenje o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom Cimosa u pogonima u Buzetu i Roču zbog duga od 20,2 milijuna eura.

Dug je nastao još 90-ih godina, kada se Cimos zaduživao kod Riječke banke. Spor oko tog dugovanja vodi se već dulje od 15 godina. Slovenski list Finance procjenjuje da rješenje zagrebačkog Trgovačkog suda zapravo znači novu odgodu postupka privatizacije Cimosa koja je upravo u tijeku. "Pripremamo i odgovor na tužbu DAB-a, a sudsko rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu ćemo osporavati svim pravnim sredstvima", navode  u Cimosu, te dodaju kako poslovanje tvrtke u Hrvatskoj i Sloveniji teče neometano. Kako je objavila Slovenska televizija, Cimos navodi da je tražbina koju je prema njima ispostavio DAB bila predmetom više analiza i više puta osporavana, te da im Trgovački sud u Zagrebu nije dao priliku da iznesu svoj pogled na taj spor.

Pomoć države
Cimos je lani imao prodaju od preko 300 milijuna eura, ali i gubitak od 25 milijuna eura koji je prepolovljen u odnosu na 2014. Posljednje je četiri godine doživljavao pad prodaje zbog krize u automobilskoj industriji, ali i zbog financijskih teškoća i složenog poslovnog restrukturiranja. U tome, ali i neposrednim subvencijama, pomagala je i vlada, zbog čega je prodaja Cimosa kako bi država vratila dio uloženih sredstava postala nužnom. Lani je oglašena prodaja 92,3 posto dionica tvrtke koja samo u Sloveniji ima više od dvije tisuće zaposlenih, a riječ je o poslovnim udjelima državnih institucija, tzv. "loše banke" i tvrtke za upravljanje državnom imovinom, te nekolicine banaka, najviše Nove Ljubljanske banke