Na užas vlade, njemački investitori u obnovljive izvore sve su manje "zaljubljeni" u vjetroelektrane što dovodi u pitanje sudbinu Energiewendea, ambicioznog plana prelaska njemačke energetike s fosilnih na "zelene" izvore energije.

Kako piše Financial Times, gradnja novih vjetroparkova u posljednjih je godinu dana dramatično pala.

Zvono za uzbunu 
U prvih devet mjeseci ove godine investitori su sagradili i stavili u pogon 150 novih vjetrenjača ukupnog kapaciteta 514 MW. To je čak 80 posto manje od petogodišnjeg prosjeka broja novih vjetroelektrana u Njemačkoj te ujedno najmanje povećanje kapaciteta u posljednjih dva desetljeća. Ovako oštro smanjenje oglasilo je zvono za uzbunu među političarima, predstavnicima industrije i aktivistima u borbi protiv klimatskih promjena.

Podsjetimo, njemačka vlada namjerava do 2030. postići cilj da obnovljivi izvori pokrivaju 65 posto njemačkih potreba za strujom. Ponukan posljedicama nuklearne nesreće u japanskoj elektrani Fukushima 2011. godine, Berlin je odlučio ugasiti posljednju njemačku nuklearku 2022. godine. K tome, do 2038. s radom bi trebale prestati sve termoelektrane na ugljen.

Međutim, bez dodatnih vjetroelektrana Njemačka će se suočiti s neizbježnim izborom: napustiti klimatske ciljeve ili trpiti nestašicu energije. "Za borbu protiv klimatskih promjena, ovo je katastrofa. Ako želimo dostići cilj od 65 posto energije iz obnovljivih izvora, trebamo svake godine najmanje 4 GW novih kapaciteta. Ove godine vjerojatno nećemo dostići ni 1 GW", ističe Patrick Graichen, direktor berlinskog think-tanka Agora Energiewende.

Prema njegovu pojašnjenju, problem je dvostran. S jedne strane savezne pokrajine nisu osigurale dovoljno pogodnog prostora za nove vjetroelektrane, a tamo gdje prostora ima, gradnji se protive lokalni aktivisti.

Nezamislive koalicije
Jedan vladin potez nedavno je prenerazio zagovornike obnovljivih izvora, ali i investitore. Naime, vjetroelektrane moraju biti udaljene najmanje jedan kilometar od naselja što će – prema riječima Henrika Maatscha, energetskog stručnjaka u ekološkoj skupini WWF – eliminirati do 40 posto pogodnog zemljišta za gradnju. "To je stvorilo golemu nesigurnost u sektoru", dodao je Maatsch. To je dovelo do donedavno nezamislivih koalicija. Tako su Greenpeace i udruga energetskih kompanija BDEW potpisali dokument koji traži da vlada olabavi zakone o prostornom uređenju i zaštiti faune kako bi se omogućila gradnja dodatnih vjetroparkova.

"Sada je potrebno između pet i sedam godina da uopće saznate hoćete li moći realizirati projekt", kaže Markus Krebber, financijski direktor energetske kompanije RWE. "Njemačka ne bi trebala zaboraviti da se natječe s ostalim državama kada su u pitanju investicije u obnovljive izvore. Kompanije mogu potrošiti svoj euro ili dolar samo jednom. Ako ga odlučite potrošiti u SAD-u, znadete da će vjetrenjače biti podignute i u pogonu u roku godinu dana", dodaje Krebber.