Ministri financija eurozone i Međunarodni monetarni fond (MMF) javno su se sukobili u ponedjeljak navečer oko produljenja roka Grčkoj za sređivanje stanja u javnim financijama i opcije otpisa, pišu u utorak europski mediji.

Predsjedatelj eurogrupe Jean Claude-Juncker kazao je da zemlje eurozone žele Grčkoj produljiti rok za dvije godine, do 2022., da smanji svoj dug na zacrtanih 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Rok za smanjenje deficita trebao bi također biti produljen za dvije godine, do 2016.

Na zajedničkoj konferenciji za novinstvo u Bruxellesu čelnica MMF-a Christine Lagarde signalizirala je da nije oduševljena produljenjem roka za smanjenje duga, primjećuje informativni portal EUobserver.

"Mi smatramo da je prinmjereni rok 2020. Očito se naša stajališta razlikuju", citira portal izjavu Lagarde.

Zakazan je još jedan sastanak, za 20. studenog, kako bi dvije strane premostile razlike u stajalištima.

Neuobičajeno javno iskazivanje neslaganja ipak nije dobar znak za postizanje sporazuma među zajmodavcima. Dvije strane moraju dogovoriti kako će se Ateni isplatiti nova tranša kredita u iznosu od 31,5 milijardi eura.

Isplata tranše odgođena je unatoč tome što je grčki parlament u nedjelju izglasao dodatne mjere štednje u sklopu proračuna za 2013. Ateni ujedno u petak na naplatu dospijeva ukupno pet milijardi eura trezorskih zapisa i prijeti opasnost da neće moći podmiriti tu obvezu.

Juncker tvrdi da neće biti teškoća. "Neću vam reći kako ćemo riješiti taj problem ali 16. studenog neće biti nevolja", ustvrdio je.

Spor između EU-a i MMF-a tinja već neko vrijeme. Tako Lagarde zastupa stajalište da treba poštovati zadane rokove i da zemlje eurozone moraju prihvatiti otpis dijela potraživanja po kreditima. U eurozoni pak vjeruju da se grčko gospodarstvo može oporaviti i da zemlja može uspješno servisirati svoj dug ako joj se dade malo više vremena.

Otpis dijela potraživanja po kreditima smatra se politički neprihvatljivim, osobito u Njemačkoj.

Dodatni je problem što bi produljenje roka za dvije godine povećalo troškove pomoći Grčkoj za 33 milijarde eura.