Japanski bruto domaći proizvod (BDP) pao je u trećem tromjesečju 1,9 posto, više nego što se procjenjivalo, što je posljedica pada poslovnih investicija i slabosti osobne potrošnje, a što opravdava nedavnu odluku vlade o odgodi povećanja poreza na dodanu vrijednost.
U ponedjeljak objavljeni podatak pokazuje da je Japan u dubljoj recesiji nego što je pokazivala prva procjena BDP-a, prema kojoj je gospodarstvo u trećem tromjesečju palo 1,6 posto na godišnjoj razini. Podatak je i slabiji u odnosu na 0,5-postotni pad, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.
Pad gospodarstva ponajviše je posljedica pada poslovnih investicija u proteklom kvartalu za 0,4 posto. No, recesiju je zapravo izazvalo povećanje poreza na dodanu vrijednost u travnju s 5 na 8 posto.
Nakon snažnog rasta u prvom tromjesečju ove godine, treće po veličini svjetsko gospodarstvo oštro je palo u drugom kvartalu, zbog slabosti osobne potrošnje i investicija, a silaznom je putanjom nastavilo i u trećem tromjesečju.
To je nedavno navelo vladu premijera Shinzo Abea na odgodu daljnjeg povećanja poreza na dodanu vrijednost na 10 posto, koje je bilo planirano za 2015. godinu.
Od kraja 2012. godine, kada je postao premijer, Shinzo Abe vodi izuzetno poticajnu gospodarsku politiku nazvanu "Abenomija". To uključuje povećanu državnu potrošnju, uz istodobno labavljenje monetarne politike, pa je japanska središnja banka počela kupovati državne obveznice, po uzoru na američki Fed.
To je izazvalo pad tečaja jena prema dolaru na najniže razine u sedam godina, što pomaže japanskim izvoznicima jer na taj način njihovi proizvodi na svjetskom tržištu postaju konkurentniji.
Uz to, izuzetno labava monetarna politika trebala bi pojačati potrošnju kućanstava i investicije, što bi trebalo potaknuti rast BDP-a i inflaciju, kako bi se Japan othrvao deflaciji koja već godinama guši gospodarstvo.
Međutim, kako je trebalo spriječiti preveliki rast proračunskog deficita, u travnju je vlada povećala porez na dodanu vrijednost, zbog čega je oštro pala potrošnja kućanstava, koja čini 60 posto japanskog BDP-a, a potom i stopa inflacije.
Zbog toga je, pak, vlada odgodila planirano novo povećanje poreza. Međutim, na to nisu dobro reagirale rejting agencije, pa je početkom prosinca agencija Moody's smanjila kreditni rejting Japanu s AA3 na A1 jer, kako je poručila, neizvjesno je može li Japan ostvariti ciljano smanjenje dugova.
Premda niz posljednjih makroekonomskih pokazatelja potiče sumnju u uspješnost "Abenomije", analitičari navode da je japansko gospodarstvo poraslo za 1,4 posto od kada je krajem 2012. godine Abe stupio na vlast.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.najveća razlika sa Hrvatskom je da je Japan postao jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta pa upao u recesiju..dajbože nama takve recesije
Lako je shvatiti recesiju u hrvatskoj ekonomiji, ali je teže shvatiti recesiju u japanskoj ekonomiji koja se temelji na radnome moralu. U svakom slučaju, hrvatski građani mogu se ugledati na japanske.
Japan ima katastrafalnu demografsku situaciju. Dug drzave je preko 200% DGP-a.
Problem i jeste u tome sto su se Hrvatski gradjani ugledaki na japanske. U Japanu su otpori strukturnim promjenama ogromni i vec desetljecima se nista nemoze promjeniti.
[/quote]
Slažem se u pogledu demografske situacije. Strukturne promjene u Japanu predstavljaju opsežnu temu, a u Hrvatskoj su prijeko potrebne. No radne navike u Japanu u svakom su slučaju ono što većina hrvatskhi građana nema.
[/quote]
Dzaba ti radne navike ako ti je prosjek starosti radnika preko 50 godina.
Rast ekonomije je funkcija dvije stvari: rasta populacije i rasta produktivnosti. Japan nema rast populacije, a produktivnost raste vrlo sporo jer je stara radna snaga manje produktivna.
Shinzo Abe je shvato da je nemoguce provesti reforme na nivou cijele zemlje jer se staro stanovnistvo opire reformama. Sada pokusava provoditi reforme lokalno u dijelovima Japana gdje je stanovnistvo mladje i vise pro-business. Nada se da ce, jednom kada se pokazu benifiti tih reformi na lokalnoj razini, biti lakse progurati reforme na cijeloj zemlji.
Inace bitna razlika sa Hrvatskom. Nakon sto je zemlja usla u recesiju, 2 negativna kvartala rasta, Abe je raspisao izbore i ponovo trazi povjerenje glasaca. Milanovicu ne pada na pamet raspisati izbore ni nakon 12 negativnih kvartala.
Lako je shvatiti recesiju u hrvatskoj ekonomiji, ali je teže shvatiti recesiju u japanskoj ekonomiji koja se temelji na radnome moralu. U svakom slučaju, hrvatski građani mogu se ugledati na japanske.
Japan ima katastrafalnu demografsku situaciju. Dug drzave je preko 200% DGP-a.
Problem i jeste u tome sto su se Hrvatski gradjani ugledaki na japanske. U Japanu su otpori strukturnim promjenama ogromni i vec desetljecima se nista nemoze promjeniti.
[/quote]
Slažem se u pogledu demografske situacije. Strukturne promjene u Japanu predstavljaju opsežnu temu, a u Hrvatskoj su prijeko potrebne. No radne navike u Japanu u svakom su slučaju ono što većina hrvatskhi građana nema.
Lako je shvatiti recesiju u hrvatskoj ekonomiji, ali je teže shvatiti recesiju u japanskoj ekonomiji koja se temelji na radnome moralu. U svakom slučaju, hrvatski građani mogu se ugledati na japanske.
Japan ima katastrafalnu demografsku situaciju. Dug drzave je preko 200% DGP-a.
Problem i jeste u tome sto su se Hrvatski gradjani ugledaki na japanske. U Japanu su otpori strukturnim promjenama ogromni i vec desetljecima se nista nemoze promjeniti.
Uključite se u raspravu