Predsjednik i vlada gube nadzor nad situacijom i ubrzo očekujemo velike i važne političke promjene", smatra Aleksandar Morozov, glavni ekonomist HSBC-a za Rusiju i ZND.

Rusija pak to pokušava prevenirati time što će Ukrajini ponuditi jeftiniji plin ukoliko se vlada u Kijevu odluči pridružiti ekonomskom bloku koji predvodi Moskvi, a nakon što su prekinuti pregovori o slobodnoj trgovini s EU. Kako je poručio ruski prvi potpredsjednik vlade Igor Šuvalov sve ukrajinske ekonomske teškoće će se razriješiti ako se ta država odluči integrirati s Rusijom."Nitko osim Rusije ne može Ukrajini potreban novac tako brzo i u tolikoj količini. Sporazum o opskrbi plinom pomogao bi Ukrajini da se riješi velikog problema. Svakako joj možemo osigurati i zajmove, no to nečemo učiniti dok se ne pristanu obvezati na suradnju, rekao je za Bloomberg Šuvalov.Ukrajina je naime prošlog tjedna prekinula pregovore u ulasku u zonu slobodne trgovine Europske unije. Što se pak tiče vanjske trgovine i EU i Rusija kupuju oko 25 posto ukrajinske izvozne robe.

Politiki egzistencijalizam
Prema ocjeni analitičara razlog je vrlo prozaičan, jer je EU osim svojeg golemog tržišta Ukrajini ponudila i stabilne isporuke plina, no uvjet za potpisivanje sporazuma je puštanje na liječenje u inozemstvo zatvorene oporbene čelnice Julije Timošenko. Naime, ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič strahuje kako bi njezinim izlaskom iz zatvora dobio (pre)snažnu konkurenciju na idućim predsjedničkim izborima, a u slučaju da ih izgubi vjerojatno bi i sam završio u zatvoru. Iako je Janukovič prekjučer ponovio kako je interes Ukrajine pridruživanje EU, njegovo prošlotjedno odbijanje ruke Bruxellesa izazvalo je najveće prosvjede u toj zemlji nakon narančaste revolucije 2004. godine. Tako se preksinoć na ulicama Kijeva, ovisno o procjenama, okupilo između 100 i 500 tisuća gnjevnih Ukrajinaca, koji su i jučer nastavili s okupacijom zgrada vlade i središnje banke, a u sukobima s policijom u blizini sjedišta predsjednika ozlijeđeno je više od 300 ljudi, među kojima i 46 novinara. Unatoč sve većoj eskalaciji nezadovoljstva potezom vlade predsjednika Janukoviča, očekuje se kako bi se kroz iduća dva tjedna trebali održati pregovori s Rusijom o definiranju cijena plina za 2014. kako bi vlada mogla pripremiti proračun. Rusija, inače, snabdijeva Ukrajinu s oko 60 posto njezinih potreba za plinom i dosad se nije libila koristiti ovisnost Kijeva o tom energentu kao političku polugu.

Plin je bio i glavno oružje za zatvaranje Julije Timošenko, osuđene na robiju zbog sklapanja štetnih ugovora s Rusijom o isporukama plina dok je vodila ukrajinsku vladu, a što lokalna oporba doživljava kao tipičan politički proces i presudu.Sve su veći i ukrajinski gospodarski problemi. Država je od drugog kvartala ponovno u recesiji, trećoj od 2008. godine, što je rezultat dramatičnog pada izvoza čelika. To, ali i politička napetost rezultirali su time da je cijena osiguranja ukrajinskog duga među najvećima na svijetu, odmah iza Argenzine i Venezuele. Prinosi na državne obveznice s rokom dospijeća 2023. godine porasli su 0,6 postotnih bodova, na 10,57 posto.Neupitno je da bi Ukrajina pristupanjem ruskom bloku osigurala povoljnije i stabilnije isporuke plina, što bi se pozitivno odrazilo na industrijsku proizvodnju, no u Kijevu nisu oduševljeni pritiskom Moskve glede toga pitanja."Ukrajina ne bi smjela birati između Rusije i EU-a i mora sama moći odlučiti o svojim međunarodnim odnosima. Hladni rat je završio", rekla je krajem prošlog mjeseca njemačka kancelarka Angela Merkel. Ipak procjenjuje se kako Ukrajina šamarom Europskoj uniji propustila zlatnu priliku za približavanje tom ekonomskom zapadnom bloku.

Bitno se opredijeliti
"Nije u interesu Ukrajine da sjedi po strani i ne obvezuje se na tijesnije povezivanje s Europskom unijom ili ruskom opcijom. Najgore bi bilo da se ne odluči približiti niti jednom, niti drugom bloku, jer bi to radikaliziralo političke tenzije u toj zemlji", rekao je u prošlotjednom intervjuu Andrej Slepnev, ministar trgovine Euroazijske ekonomske unije i bivši zamjenik ruskog ministra gospodarstva. Međutim napad policije i premlačivanje prosvjednika čini se da je pokrenulo lančanu reakciju koja će se teško zaustaviti bez smjene vlasti ili pak mnogo odlučnijeg pokazivanja mišića Janukovičeve vlade.

Europska ponuda

Nije sve u plinu

Potvrdu ozbiljnosti i želje da se Ukrajina veže za EU je i to što će ta država ove godine dobiti 2,5 milijardi kubičnih metara plina preko Poljske i Mađarske. Ti pravci mogu osigurati isporuku od između šest i sedam milijardi kubičnih metara, dok bi slovačka ruta kojom bi EU Ukrajini preprodavao ruski plin pružila još 10 milijardi kubičnih metara. Time bi se gotovo potpuno pokrile ukupne ukrajinske uvozne potrebe za izvozom plina od 18 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Ukrajina se u posljednje vrijeme snažno interesira i za eksploataciju plina i nafte iz škriljevca.