Za milijune Talijana koji rade u sivoj ekonomiji vladin paket pomoći gospodarstvu uslijed pandemije koronavirusa neće značiti ništa.

Kako piše Financial Times, paket vrijednosti 25 milijardi eura koji je vlada predstavila prije dva tjedna pomoći će radnicima koji su privremeno otpušteni.

Novac je namijenjen i za produženje isplata naknada za nezaposlene te za isplatu jednokratnog bonusa od 500 eura za samozaposlene i poljoprivrednike. Isplate se mogu produljiti ako blokada trećeg gospodarstva eurozone potraje duže od sadašnjih predviđanja.

Međutim, toj vladinoj financijskoj „sigurnosnoj mreži“ jedna skupina radnika neće imati pristup – Talijani koji rade „na crno“. Jedan 52-godišnji građevinski radnik, koji je dao izjavu za FT pod uvjetom da se ne navodi njegov identitet, ostao je bez posla prije tri godine, a nakon toga pronašao je novo zaposlenje u jednoj građevinskoj tvrtki.

Međutim, tamo je radio dvije godine bez potpisanog ugovora o radu. S mjesečnom plaćom od 1400 eura isplaćenom „na ruke“ uzdržavao je suprugu i dvoje djece. Međutim, uvođenjem mjera karantene u cijeloj zemlji 9. ožujka, više ne može odlaziti na posao. No, ne može ostvariti ni pravo na naknadu za nezaposlene.

„Sada ne zarađujem ni eura. Nemam ugovor. Za državu ja ne postojim“, ističe sugovornik britanskog poslovnog medija. „Nažalost, u građevinskom sektoru mnogi nisu srećkovići, pa da im se ponudi ugovor o radu. Ponekad nema druge opcije osim rada ‘na crno’.

Morate se prilagoditi ili umrijeti“, ističe taj radnik. Siva ekonomija – koja označava aktivnosti od rada bez ugovora, isplate primanja „na ruke“ do zarade kriminalnih skupina – prema procjeni talijanskog statističkog zavoda Istat vrijedi 12,1 posto od ukupne vrijednosti gospodarstva.

Podsjetimo, vrijednost talijanskog BDP-a lani je dosegla 1,82 bilijuna eura. Međutim, neki procjenjuju da siva ekonomija vrijedi čak petinu BDP-a. Istat smatra da siva ekonomija prema procjeni iz 2017. vrijedi 211 milijardi eura što je malo manje od tadašnje ukupne vrijednosti portugalskog gospodarstva. Od tog iznosa, 19 milijardi eura zarada je od kriminalnih aktivnosti.

K tome, talijanski je parlament prije dvije godine objavio izvješće u kojem stoji da se na prihod od 132,1 milijardu eura godišnje utaji poreza. „Siva ekonomija u Italiji je vrlo velika i vlada neće biti u mogućnosti doći do tih radnika jednostavnim pružanjem pomoći tvrtkama koje ih zapošljavaju“, smatra Francesco Lippi, profesor ekonomije na sveučilištu Luiss.

Od talijanskih političara za sada najviše suosjećanja prema Talijanima koji su radili „na crno“ i suočavaju se s bijedom zbog pandemije izražava rimska gradonačelnica Virginia Raggi, članica Pokreta 5 zvijezda. „Čak i ako se čini da je to pogrešno reći, osjećam bliskost s ljudima koji rade ‘na crno’ i koji su iznenada ostali bez posla“, izjavila je Raggi. Valja istaknuti da je ta njezina izjava izazvala žestoku reakciju u dijelu talijanskih medija.

Većina javnosti ima malo razumijevanja za takve radnike koji ne plaćaju porez, a sada su bez mogućnosti dobivanja državne pomoći. Međutim, dio analitičara smatra kako situacija s pandemijom može poslužiti kao katalizator pretvaranja sive ekonomije u službenu.

„Ako vladine mjere ne pomažu sivoj ekonomiji to je u redu, Italija ne bi trebala imati sivu ekonomiju. To u stvari može biti način za poticanje dijelova sive ekonomije da postane službena“, ocjenjuje Lorenzo Codogno, nekadašnji glavni ekonomist ministarstva financija. Naknade za nezaposlene u Italiji su rezervirane za one radnike koji su izgubili posao reguliran ugovorom.

Mjera „građanskog prihoda“ koji je Pokret 5 zvijezda uveo prošle godine obuhvaća širu populaciju od one koja prima naknadu za nezaposlene. Trenutno tu vrstu socijalnog transfera prima 2,23 milijuna Talijana, prema podacima agencije za mirovinsko i socijalno osiguranje INPS. U prosjeku se isplaćuje 551,57 eura.

Međutim, s obzirom na mjere karantene, upitno je koliko će se Talijana moći prijaviti za isplatu „građanskog prihoda“. Osim toga, dio ekonomista pribojava se da će se sada dogoditi ono što se događalo tijekom financijske krize prije 10-ak godina, a to je da se tvrtke koje ne prijavljuju većinu prihoda i kojima sada treba obrtnog kapitala obrate kriminalnim skupinama, prepunima gotovine.