Nije kraj svijeta, život ide dalje, sukus je analitičara i građana Italije, zapaža vodeći talijanski dnevnik Corriere della sera dan nakon referenduma u Italiji kojim nisu prošli prijedlozi premijera Mattea Renzija za ustavnim promjenama.

Za "ne" i ostanak velikih ovlasti Senata u parlamentu, te, praktički, postojećeg kompliciranog  donošenja zakona, a protiv čega se Renzi zalagao inzistirajući da bude olakšano i ubrzano, bilo je 59 posto građana, što je, s izlasnosti od 58 posto, presudilo 41-godišnjem lideru, koji je svoj ostanak na čelu Vlade vezao uz uspjeh "da" opcije. Renzi je još u noći na ponedjeljak dao mandat na raspolaganje, priznavši da "preuzima odgovornost i da je moja vladavina noćas završila", te da je učinio sve da reformama poboljšava efikasnost države. 

Nema rizika
Svjetske burze su, očekivano, rano ujutro reagirale, euro je pao najviše u posljednjih 20 mjeseci, no do kraja dana je vratio na vrijednosti i omjer prema dolaru bio je 1:1,07. Zbog poraza na referendumu Renzijev ministar financija Pier Carlo Padoan jučer je otkazao put u Bruxelles na sastanak s kolegama, no oni su komentarima pokazali da neuspjeh pokretanja reformi u Italiji neće utjecati na zajedničku valutu. "Ne postoji sustavni rizik za eurozonu,  Italija je 'jaka država', poraz premijera Renzija predstavlja unutarnji problem, a ne odbacivanje Unije", kazao je francuski šef financija Michel Sapin, dok je njemački Wolfgang Schäuble prisnažio da "investitori trebaju biti opušteni i da Italija treba nastaviti gospodarske reforme".

Austrijski financ-ministar Hans Jörg Schelling drži da ne vidi početak ikakve opasnosti za EU. Povjerenik za ekonomske i financijske poslove EU Pierre Moscovici odagnao je javnosti pomisao da će biti krize u eurozoni. "Italija je etablirana država, sa čvrstom vlašću, ima neke političke nestabilnosti, ali je ona i veliko gospodarstvo, neće biti krize eura, imamo načina oduprijeti se bilo kakvom političkom šoku u Europi", zaključio je Moscovici.  No, dok u njihovim riječima prevladava diplomatičnost i uvjerenje da se neće ponoviti Brexit, jer se nije ni odlučivalo o izlasku zemlje iz EU, objektivniji će eksperti napomenuti da će urušavanje Renzijeve Vlade i neizvjesnost oko slaganja nove (već 64. u 70 godina postojanja talijanske Republike), spriječiti dokapitalizaciju triju vodećih talijanskih banaka, Unicredita, Intese San Paolo i Montepaschija Siena, koje su jučer pale na burzama.

"Neuspjeh baca sumnju na talijansku sposobnost da se reformira i poveća trend rasta, što je bitan preduvjet za održivost državnoga duga", kazuju analitičari za Corriere. Sve su oči stoga uprte u Europsku središnju banku (ECB) koja će u četvrtak objaviti produljenje svojega programa kupovine na još šest mjeseci, do ožujka 2017., za 80 milijardi eura. Talijansko gospodarstvo, nakon Njemačke i Francuske treće po snazi u EU, amortizirat će, kažu analitičari, eventualne gubitke zbog izgledne smjene vlasti, zemlja ostaje uz euro premda se javljaju politički glasovi koji bi iskoristili priliku i odmah i to pitanje dali na referendum. 

Bježao od nacionalizacije
Zato je jedna od ključnih stvari koja ostaje visjeti u zraku kako će se država nositi s Montepaschijem di Siena, čija je dionica jučer oslabjela 7 posto. Posrnuloj banci, gubitnici europskog stres testa, potrebno je pet milijardi za dokapitalizaciju, koja mora biti provedena do kraja godine. Talijanski mediji pišu da je Renzi izbjegavao državnu intervenciju i pomaganje instituciji koja vrijedi 571 milijun eura, no, ne nađe li Montepaschi partnera voljnog upumpati u nj svježi novac (jučer se razgovaralo s jednim katarskim fondom), vrućim krumpirom nacionalizacije banke morat će se zabavljati nova Vlada. Politički vakuum, prema Bloombergu, stvara neizvjesnost brojnim talijanskim bankama, kojima treba "clean start" i rješavanje loših kredita od 360 milijardi eura. 

Možda treba preuzeti neke banke

ECB: Dosad bez uplitanja
"Italija će možda morati trošiti javni novac na spašavanje nekih banaka, uključujući i kupnju udjela u njima", kazao je Ewald Nowotny, član upravnog odbora ECB-a i austrijski guverner. "Razlika između Italije i npr. Njemačke i Austrije je u tome što dosad u Italiji nije bilo nikakve značajnije državne pomoći ili državnog preuzimanja banaka. Zbog toga se ne može isključiti mogućnost da država na neki način preuzme udjele u nekim bankama", kazao je Nowotny. Sandro Gozi, talijanski ministar za europske poslove, kaže da 'Ne' na referendumu vraća u političku prošlost, ali da nije prijetnja za talijanske banke ili članstvo u eurozoni.