Od 1. rujna mobilnost je u njemačkoj opet skuplja. U lipnju, srpnju i kolovozu je bio smanjen porez na energente, a za gradski i međugradski javni promet, uključujući i željeznicu, postojala je mjesečna karta koja je stajala 9 eura. Ali sad su cijene goriva opet otišle gore, a za vožnju željeznicom ili sredstvima gradskog javnog prometa cijene su opet uobičajene, piše Deutsche welle.

Istovremeno sve više građana dobiva poštu od svojih opskrbljivača plinom i strujom u kojoj ih obavještavaju o osjetnim poskupljenjima. Kako na to reagiraju građani?

Financijska pomoć ne samo siromašnima

Savezna vlada je najavila novi paket za rasterećenje građana, ali zasad nije poznato kako će on izgledati. A građani već imaju konkretna očekivanja. To pokazuje najnovije reprezentativno istraživanje javnog mnijenja ARD-Deutschlandtrend, koje je proveo institut Infratest-dimap.

Manje od jedne trećine ispitanika (29%) se izjašnjava za to da državnu pomoć dobiju samo oni s niskim primanjima. S obzirom na dosadašnji i očekivani rast cijena gotovo polovica građana (45%) zagovara pomoć i kućanstvima sa srednjim primanjima. Svaki peti (22%) želi da svi građani dobiju pomoć od države.

niz zabrana

U Njemačkoj stupa na snagu prisilna ušteda energije – dio se odnosi i na kućanstva

Karta za cijelu Njemačku se mnogima sviđa

Za tri mjeseca je prodano 52 milijuna mjesečnih karata po devet eura, za cijelu Njemačku. S tom kartom se moglo voziti svakim autobusom ili tramvajem u gradskom prometu, kao i regionalnim vlakovima. To se očito svidjelo mnogima pa je 59 posto ispitanika spremno platiti i više za takvu mjesečnu kartu u budućnosti.

Većina podupire sankcije protiv Rusije

Energetska kriza je velik izazov za politiku. Kako se može ublažiti udar poskupljenja, a da država ne prekorači svoje mogućnosti? Kome i koliko pomoći da se spriječe društveni nemiri? Rast cijena krije i rizik za prihvaćanje sadašnjeg vanjskopolitičkog kursa prema Rusiji.

Nešto više od polovice Nijemaca podupire sankcije protiv Rusije, unatoč rastu cijena, poteškoćama u opskrbi energentima ili lošim posljedicama za ovdašnje gospodarstvo. Ali, nakon ruskog napada na Ukrajinu sankcije je početkom ožujka podupiralo dvije trećine Nijemaca.

Četvero od desetero Nijemaca u međuvremenu je protiv sankcija ako su s njima povezane i negativne posljedice i opterećenja za Njemačku. Takvo držanje podupire više od polovice ispitanika na istoku Njemačke.