Do 2035. ostaju bez trećine radnika, dva su razloga za to

Autor: Tomislav Pili , 12. lipanj 2019. u 07:32
Od 77 okruga u istočnoj Njemačkoj, demografski je ugroženo njih 41/REUTERS

Nakon pada Berlinskog zida mlađi radnici s Istoka otišli su na Zapad dok je broj novorođene djece počeo opadati.

Demografsko propadanje istočnih dijelova Njemačke u bliskoj će budućnosti dovesti do daljnjeg ekonomskog nazadovanja tog dijela najvećeg europskog gospodarstva.

Nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, istočna Njemačka suočila se, u demografskom pogledu, s dvostrukim udarom. S jedne strane velik broj mlađih radnika otišao je u bogatiji zapadni dio države dok je istovremeno broj novorođene djece počeo opadati. Prema nedavnoj studiji Berlinskog instituta za stanovništvo i razvoj, od 77 okruga u istočnom dijelu Njemačke, u njih 41 broj radno aktivnog stanovništva smanjit će se za najmanje trećinu do 2035. godine.

Za usporedbu, na zapadu Njemačke samo su dva takva okruga. Demografi procjenjuju da će samo pet gradova na istoku – Berlin, Leipzig, Dresden, Potsdam i Jena – održati ili povećati broj populacije u dobi između 20 i 64 godine. Joachim Ragnitz, profesor ekonomije na dresdenskom Tehnološkom sveučilištu ističe za Financial Times kako je demografija jedan od najvećih izazova s kojim se suočava taj dio Njemačke.

"To ima velike ekonomske implikacije – kompanije neće moći naći radnike, a regionalne razlike oštro će porasti", smatra Ragnitz. Susanne Dähner, jedna od autorica studije Berlinskog instituta kaže kako je dugo vremena problem istočne Njemačke bio nedostatak radnih mjesta. "Sada imamo gotovo suprotan problem – regiji nedostaje radnika", pojašnjava Dähner. "Bijela kuga" na istoku i revitalizacija tog dijela zemlje u posljednje vrijeme sve više privlači pažnju političara u Berlinu.

Dva su razloga za to: ekonomski i politički. Naime, njemačka vlada namjerava postupno gasiti termoelektrane na ugljen što će ekonomski najviše pogoditi upravo istočne dijelove Njemačke. U prevladavanje ekonomskih problema koji će nastati iz energetske tranzicije vlada namjerava uložiti oko 40 milijardi eura u idućih 20 godina. Međutim, gdje i kako utrošiti taj novac ovisit će i o procjenama koji dijelovi zemlje imaju kakvu-takvu demografsku budućnost.

Drugi, politički razlog, izazvan je činjenicom da su upravo istočni dijelovi Njemačke postali biračka utvrda desne Alternative za Njemačku (AfD). Ta je stranka politički kapitalizirala percepciju da je istok Njemačke, posebno ruralna područja, napušten i zaboravljen od regionalnih i saveznih vlasti. Taj je argument među tamošnjim stanovništvom dobio na zamahu u jeku migrantske krize 2015. kada je u Njemačku došlo milijun izbjeglica i migranata. U narednim godinama desni političari tvrdili su kako savezna vlada troši milijarde eura na izbjeglice umjesto na ekonomski nerazvijen istok zemlje.

Komentirajte prvi

New Report

Close