Nakon što su posljednje predizborne ankete pokazale kako svaki peti Islanđanin podržava Piratsku stranku, strani investitori zaprijetili su novim odljevom kapitala iz male otočne države usred sjevernog Atlantika.

Parlamentarni izbori u toj državi održat će se u subotu, a prema svemu sudeći sadašnja konzervativna koalicija koju čine dvije stranke desnog centra, Neovisna i Napredna stranka, morat će voljom birača sići s vlasti. Naime, u anketama predvodi Piratska stranka sa 22,6 posto biračke podrške. Neovisna stranka zaostaje za 1,5 posto.  

Manje koruptivna politika
Radi se o globalnom političkom pokretu izraslom iz istoimenog švedskog pokreta nastalog prije deset godina, a koji se prvenstveno zalagao za reformu digitalnih autorskih prava. Islandski Pirati zauzimaju se za direktnu demokraciju, građanska prava, transparentnost i pravo javnosti na pristup informacijama. U parlament Althing koji broji 63 mjesta ušli su 2013. osvojivši tri zastupnička mjesta, pa je Island postao prva država gdje je Piratska stranka postala i parlamentarna.

"Ovo je narodni pokret. Obični ljudi u mogućnosti su ući u parlament i promijeniti zakone koji ustvari drugim ljudima daju više moći", izjavila je za Washington Post osnivačica i predsjednica stranke Birgitta Jonsdottir, po struci web dizajnerica. Prema mišljenju tamošnjih političkih analitičara, Piratska stranka privukla je birače jer obećava manje koruptivnu politiku u kojoj građani mogu sudjelovati na izravniji način. No, ishod subotnjih izbora mogao bi izroditi vrlo heterogenu koaliciju sadašnjih oporbenih stranaka koju bi, uz Pirate, činili još Lijevi ekološki pokret, Socijaldemokratski savez te stranka Svijetla budućnost.

Krhka vlada
Prema mišljenju Larsa Christensena, ekonomista u konzultantskoj kući Market and Money Advisory iz Kopenhagena, tako heterogena koalicija mogla bi "proizvesti" prilično krhku vladu, navodi Bloomberg. U svakom sučaju, razvoj političke situacije na Islandu ne sviđa se stranim investitorima koji su posljednjih godina značajno povećali svoju izloženost islandskim obveznicama ohrabreni snažnim ekonomskim oporavkom i ukidanjem dobrog dijela kapitalnih kontrola uvedenih nakon bankrota tri najveće banke 2008. godine.

Naime, strani ulagači trenutno drže četvrtinu islandskog duga koji donosi prilično atraktivan prinos od 5 posto. No, ako subotnji izbori "pođu krivo, likvidirat ćemo poziciju", ističe Klaus Spöri, fond menadžer u Frankfurt Trustu. Bojazan investitora reflektira i porast razlike u prinosu između islanske i usporedive njemačke obveznice. Tijekom prošlog tjedna razlika je povećana pet baznih bodova na 102 boda.