Nakon što su prije tri godine uspješno spriječili da jedan kineski ulagač kupi zemljište površine pola Zagreba, Islanđani opet pripremaju zakon kojim namjeravaju obraniti poznatu turističku atrakciju od kineskog kapitala. Kako piše Bloomberg, tamošnja vlada desnog centra razmatra izmjene zakona o kupnji nekretnina koji će strancima značajno ograničiti pristup tržištu.

Sve više zahtjeva

Potez je motiviran skokom broja turističkih dolazaka u posljednjih nekoliko godina, ali i pokušajem tajnovitog kineskog investitora da kupi 12 četvornih kilometara zemljišta i izgradi turistički resort unutar Zlatnog kruga. Radi se o jednoj od najpopularnijih turističkih atrakcija na Islandu koju čine slapovi Gullfoss, Þingvellir i gejziri Haukadalur. Zemljište na koje je “bacio oko” kineski investitor vrijedno je 11,4 milijuna dolara, a nalazi se oko 100 kilometara istočno od Reykjavika. Kako je kazala ministrica pravosuđa Sigridur Andersen, ministarstvo kojem je na čelu dobiva sve više upita stranih ulagača za davanje odobrenja za kupnju zemljišta.

Naime, prema sadašnjem zakonu, zemlju mogu kupiti Islanđani, zatim državljani zemalja članica Europskog ekonomskog područja – kojeg čine članice Europske unije te Norveška i Island – te stranci koji imaju prijavljeno boravište na Islandu najmanje pet godina prije kupnje zemljišta. Međutim, zakon dopušta da stranci zaobiđu ova pravila tako da zatraže posebno odobrenje od ministarstva pravosuđa. Prijedlogom izmjena zakona ministarstvo pravosuđa izgubilo bi tu mogućnost.

S blokiranjem stranih investicija u nekretnine, posebno ako dolaze iz Kine, islandska vlada već ima iskustva. Tako je 2012. spriječena investicija vrijedna 200 milijuna dolara iza koje je stajao kineski milijarder Huang Nubo. On je želio kupiti mnogo veći komad zemlje, čak 300 četvornih kilometara na sjeveru otoka i sagraditi turistički resort. Prirodne ljepote privlače i domaće ulagače, ali ni oni ne prolaze bolje kod vlade. Svježi primjer možemo pronaći u blokadi investicije u ledenjačku lagunu Jokulsarlon, poznatu po snimanju scene jurnjave automobilom po ledu iz serijala o Jamesu Bondu “Umri drugi dan”.

Lagunu je u studenom prošle godine za 13 milijuna dolara kupio Thule Investments, domaći fond rizičnog kapitala. Na čelu fonda nalazi se stanoviti Gisli Hjalmtysson koji je 2012. optužen za prijevaru investitora. Možda baš zbog loše reputacije, vlada je poništila kupnju pozvavši se na zakon o zaštiti prirode, a odluka je objavljena početkom siječnja ove godine. Thule Investments žalio se lokalnom sudu tvrdeći da je vlada objavila odluku izvan zakonskog roka od dva mjeseca od dana kupnje. Stručnjaci upozoravaju kako se svi ovi slučajevi u međunarodnim investicijskim krugovima mogu protumačiti kao protekcionistička politika islandske vlade.

Jasnoća i predvidljivost

“Svaka restrikcija obeshrabruje strana ulaganja”, ističe Asgeir Jonsson, profesor ekonomije na tamošnjem sveučilištu. “Ako pogledamo samo turistički sektor, da bi sagradili hotel ili ponudili rekreativne aktivnosti, morate posjedovati zemlju”, dodaje Jonsson. Prema njegovu mišljenju, vlasti bi trebale postaviti set pravila koja su u skladu s uobičajenim poslovnim praksama na Zapadu te se obvezati na poštovanje tih pravila. “Jasnoća i predvidljivost najvažnije su stvari. Svaki ulagač ne voli nesigurnost ili mogućnost promjene pravila”, dodaje Jonsson.

No, strana ulaganja u islandske nekretnine teško će zaustaviti administrativne barijere. Naime, turizam je postao najvažnija islandska izvozna grana koja doprinosi s 34 posto u ukupnom izvozu. Val turista doveo je do skoka cijena nekretnina koje su poskupile gotovo 55 posto od kraja 2009. do srpnja ove godine. “Predviđam da će kineske investicije rasti”, kaže Olafur Stephensen, direktor Islandsko-kineskog trgovinskog 
 vijeća.