Ministar financija Islanda Bjarni Benediktsson najavio je uvođenje posebnog poreza od 39 posto za štediše koje žele da povuku novac iz lokalnih banaka i preseliti ga u inozemstvo. Island se na ovakav potez odlučio jer želi da spriječi odljev novca iz svojih banaka, zbog ublažavanja strogih bankovnih pravila uvedenih pre šest godina.

Osim toga, tim setom zakona je bilo omogućeno suđenje direktorima banaka kao kriminalcima, za razliku od SAD-a i Europe, gdje su se banke izvukle s novčanim kaznama zbog nepravilnosti u poslovanju, dok su se njihovi čelnici izvukli nekažnjeno. Tako je primjerice izvršni direktor, predsjednik i pojedinačno drugi najveći dioničar islandske Kaupthing banke Sigurður Einarsson u veljači ove godine osuđeni su na četiri do pet godina zatvora.

Dok su mnoge Vlade širom svijeta priskakale u pomoć bankama, i sanirale ih novcem poreznih obveznika, Island se odlučio na drugačiji pristup. Osigurali su samo novac domaćih vlasnika bankovnih računa, pa su tako ograničili isplate.

Iako je, kao i gotovo sve druge zemlje Island pretrpio težak udarac zbog financijske krize, danas je na putu sigurnog oporavka, a kako priznaje i Međunarodni monetarni fond, oporavak je postignut bez ugrožavanja zdravstva i školstva. Stopa nezaposlenosti pala je na samo četiri posto, čime je Island, ako se promatra taj kriterij, među najuspješnijim državama.

Tajna uspjeha je i u tome što su umjesto održavanja umjetne vrijednosti lokalne valute, prihvatili inflaciju. Iako je to je podiglo cijene na domaćem tržištu, pomoglo je jačanju izvoza.

Inače, Island je bio prva zemlja u Europi koju je pogodila financijska kriza, ali je isto tako bio i prva čija se ekonomija vratila na pretkriznu razinu. Unatoč tome što je prošle godine gospodarski rast usporio, očekuje se da će ove i iduće godine doseći tri posto, ponajviše zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji i turizmu.

Inflacija je trenutno na 0,8 posto , što je ispod ciljane od 2,5 posto , ali ove se godine očekuje realni rast plaća od gotovo šest posto .

Javne financije su također u solidnom stanju, pa je proračun prvi puta u sedam godina imao suficit, odnosno višak od 1,8 posto BDP-a.