Stečaj tvrtke Delta Iskra, koja je 80-ih godina prošlog stoljeća bila pionir na području informacijskih tehnologija, traje već 28 godina, pišu Finance.

Posljednjih dana stečajni upravitelj objavio je jedno od svojih redovitih izvješća. Objave u ovom stečaju su rijetke – ove i prošle godine samo po jedna, niti jedna 2016. godine. Stečaj vodi Srečko Jadek, odvjetnik i suvlasnik jednog od najvećih odvjetničkih ureda u Sloveniji – Jadek & Pensa. Srečko Jadek ne bavi se poslom stečajnog upravitelja više od deset godina, a kako kaže, ostaje samo stečaj Delta Iskre kojeg želi dovesti do kraja.

Automatizirali tvornice
Stečaj Iskra Delta započeo je 5. veljače 1990. I takav, dugogodišnji stečaj ima taj posebnu priču, objašnjava ljubljanski list. Prema riječima Jadeka, svi su vjerovnici namireni u potpunosti već 1994. godine, ali se zakompliciralo s neriješenim presudama u Hrvatskoj, koje se rješavaju već dva desetljeća. Spor se odnosi na poslovne prostore u Zagrebu u vlasništvu Iskre Delte. Prvi je problem bio da se Iskra Delta, nakon dugotrajnih postupaka, uspjela upisati u hrvatski registar zemljišnih knjiga kao vlasnik prostora. Već u trenutku stjecanja vlasničkih prava, protiv stečajnog dužnika pokrenut je val tužbi, većinom od etažnih suvlasnika zgrada. I dok procesi traju stečajni upravitelj ne može okončati stečaj. Kao što se može vidjeti iz posljednjeg izvješća kompanije, još uvijek postoje tri tužbe. 

"Nemamo utjecaja na rad sudova, ali stvari se ne nigdje ne pomiču. U ovom trenutku, nemam osjećaj koliko će se sve zajedno odugovlačiti", kaže Jadek. Stečaj, po Jadekovim riječima, inače ne stvara troškove dugi niz godina. "Nema zaposlenih, a troškovi banke su oko jednog eura godišnje. Sve troškovi parnice plaća tvrtka Maos, odnosno njegov pravni sljednik koji je preuzeo imovinu u stečaju, ali se ne može upisati u zemljišnu knjigu", kaže Jadek. Ako bi se pravni sljednik Maosa, tvrtka Iskra Dušan Šešoka, upisala u zemljišnu knjigu, mogla bi poduzeti pravne postupke i stečaj može biti dovršen.

"Iskra Delta je informatička tvrtka koja je sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća bila u vrhu razvoja informacijske tehnologije", rekao je bivši dugogodišnji direktor kompanije Janez Škrubej. Između ostalog, proizvedili su osobna računala Partner i Triglav, a jaki su bili i u softveru. Automatizirali su tvornice, banke i turizam, a jedan od najvećih uspjeha bio je izgradnja računalne mreže između osam velikih gradova u Kini, koju su postavili za kinesku policiju. Na vrhuncu, 1987. godine, tvrtka je zapošljavala 2200 osoba.

Uništili ih političari?
"Godine 1988. bili smo na istoj razini kao i Bill Gates. Za razliku od nas on je imao podršku američke vlade, a nas je naša vlada pokušala uništiti. Smetalo im je to što nisu imali ništa od nas, jer nas nisu financijski ili na drugi način podržavali, a brzo smo se razvijali i zarađivali vlastiti novac. Zapravo, političari nikada nisu shvatili čime se zapravo bavimo. Krajem osamdesetih godina bili smo najjači u Europi, tako da smo mogli raditi za Kinu i Indiju", kaže Škrubej.

Okolnosti urušavanja Delta Iskre nikada nisu u potpunosti razjašnjene. Propašću kompanije devedesetih godina bavilo se i tada uspostavljeno parlamentarno povjerenstvo. Većina vodećih ljudi Iskre krivnju za propast vidjela je u politici, a politika je ukazivala prstom na vodstvo i pogrešne odluke kompanije. Ludvik Toplak, tada zamjenik direktora Iskra Delte, rekao je da su politički pritisci počeli eskalirati već 1985. Kao primjer naveo je zahtjev bivšeg premijera republičke vlade Janeza Zemljariča da tvrtka preuzme Janez Kocijančič.

  Zemljarič je rekao da je bila riječ o neformalnom prijedlogu. "Ključne odluke su donošene u Iskri, koja nije podnosila miješanje", rekao je Zemljarič agenciji STA. 

Špijunske igre

Smetali su Amerikancima i Rusima
Iskra Deltu počele su pratiti obavještajne službe nakon uspješnog projekta u Kini. Našla se u unakrsnoj vatri između sovjetske obavještajne službe KGB i američkog NSA, piše 24ur. "SAD se bojao da će previše znanja preko Delta otići na istok", kaže bivši direktor Janez Škrubej, a slovenska tvrtka bi stekla ogromnu zaradu. Sovjetske obavještajne službe pogrešno su zaključile da bi raspadom kompanije mogli doći do opreme i visoko kvalificiranog osoblja. Na kraju, Amerika je postala velika pobjednica "borbe za informacijsku tehnologiju", kaže Škrubej.