Isključenje ruskih banaka iz međunarodnog sustava SWIFT najznačajnija je prijetnja iz paketa sankcija o kojem razmišlja Zapad kako bi odvratio Kremlj od navodne invazije na Ukrajinu. Međutim, pitanje je koliko bi ta mjera u praksi polučila efekta.

Američki državni tajnik Antony Blinken stigao je u četvrtak u Berlin na razgovore sa saveznicima s ciljem smirivanja rusko-ukrajinskih tenzija, dan nakon što je upozoreno da bi Rusija uskoro mogla napasti Ukrajinu.

Američki odgovor
Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je kazao kako misli da će ruski predsjednik Vladimir Putin napasti Ukrajinu, nakon što je nagomilao desetke tisuća vojnika uz granicu. Istaknuo je da bi invazija širokih razmjera rezultirala američkim odgovorom koji bi skupo platila Rusija i njena ekonomija.

Kremlj je jučer objavio da upozorenje američkog predsjednika ne pomaže smirivanju napetosti u vezi s Ukrajinom i da bi štoviše moglo dodatno destabilizirati situaciju jer bi moglo ohrabriti Ukrajinu da silom riješi osmogodišnji sukob s proruskim pobunjenicima na istoku zemlje.

Kako piše Reuters, na vrhu potencijalnih financijskih sankcija protiv Rusije je isključivanje iz SWIFT-a, globalnog sustava za međunarodne transakcije. Dnevno kroz sustav prođe 5 bilijuna dolara putem 35 milijuna transakcija, a koristi ga više od 11.000 financijskih institucija u 200 država.

'smrtonosno oružje'

Prva pošiljka američke vojne opreme stigla u Ukrajinu

unutarnja sigurnost

EU dobiva vlastitu obavještajnu službu?

Taj je sustav već korišten kao sredstvo pritiska – u ožujku 2012. iz SWIFT-a su isključene iranske banke u sklopu sankcija Teheranu zbog razvijanja nuklearnog programa. Iran je zbog toga izgubio polovicu prihoda od izvoza nafte te trećinu vanjskotrgovinskih prihoda.

Isključivanjem iz SWIFT-a ruskim bankama bilo bi znatno otežano primanje i slanje novca iz inozemstva, a to bi moglo i oslabjeti rusku valutu, smatraju strani analitičari. Ruske kompanije iz sektora nafte i plina bile bi osobito pogođene.

No, ta je mjera “mač sa dvije oštice”. Naime, takve bi sankcije najviše osjetili SAD i Njemačka s obzirom da njihove banke često koriste SWIFT za transakcije s ruskim bankama.

Možda iz tog razloga izvori njemačkog lista Handelsblatta bliski vladi u Berlinu kažu kako isključenje ruskih financijskih institucija više “nije na stolu” jer bi destabiliziralo globalna financijska tržišta i promoviralo alternativne platne sustave, izvan domašaja Zapada.

Ruski sustav
Naime, Zapad je Rusiji već prijetio isključenjem iz SWIFT-a nakon aneksije Krima 2014. godina. Tada je Moskva odgovorila razvojem domaćeg sustava SPFS kroz koji je 2020. prošlo 2 milijuna transakcija, pokazuju podaci središnje banke.

No, SPFS ima ograničenja u veličini transakcija, a i može se koristiti samo radnim danom. Brian O’Toole, analitičar Atlantskog vijeća, ocjenio je za Reuters kako bi početni efekt isključenja ruskih banaka iz SWIFT-a bio značajan, ali bi tijekom vremena oslabio. O’Toole smatra da bi isključivanje iz SWIFT-a imalo smisla samo ako bi ga istovremeno pratile široke financijske sankcije SAD-a, Velike Britanije i Europske unije.

Drugi način financijskog pritiska mogao bi biti kroz pojačana ograničenja pristupa stranih ulagača ruskim obveznicama. U travnju prošle godine predsjednik Biden uveo je zabranu američkim ulagačima da kupuju obveznice denominirane u rubljama, usporedo s ograničenjem kupnje ruskog duga u dolarima još 2015.

Te su mjere doduše snizile ruski vanjski dug za trećinu – sa 733 milijarde dolara u 2014. na 489 milijardi u trećem kvartalu 2021. godine. No, spriječile su i pristup vanjskim izvorima financiranja investicija.