Islamska država preuzela je odgovornost za usklađene akcije oružanih napadača i bombaša u kojima je diljem Pariza u petak ubijeno 127 ljudi, a francuski je predsjednik rekao da se radi o "proglašenju rata" protiv Francuske

U najkrvavijem napadu, četvero napadača sustavno je pobilo najmanje 87 mladih ljudi na koncertu u dvorani Bataclan. Mrtva tijela u dvorani pronalazila su se i u subotu ujutro.

Više od 40 ljudi ubijeno je u pet drugih napada u Francukoj, uključujući dvostruki samoubilački bombaški napad ispred stadiona Stade de France, gdje su Hollande i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier gledali prijateljsku utakmicu Francuske i Njemačke.

Ovo je bio najteži teroristički napad u Europi od postavljanja bombi u vlakove u Madridu 2004. kada je ubijeno više od 190 ljudi.

Hollande je rekao da je napad izvana organizirirala Islamska država, ali je imala pomoć u Francuskoj.
"Suočena s ratom, naša zemlja mora poduzeti odgovarajuće akcije", rekao je Hollande nakon jutrošnjeg kriznog sastanka sa šefovima sigurnosnih službi. Proglasio je i tri dana nacionalne žalosti. Naglasio je da će njegova zemlja u borbi s teroristima IS bit nemilosrdna.
Bivši predsjednik Nicolas Sarkozy rekao je u priopćenju: "Moramo povesti totalni rat".
"Svjedočimo svojevrsnom srednjovjekovnom i modernom fašizmu u isto vrijeme", rekao je u subotu američki državni tajnik John Kerry.
Preuzimajući odgovornost, Islamska država priopćila je da su napadi u Parizu odgovor na francuske napade na njihove borce.
"Sve dok nas bombardirate, nećete živjeti u miru. Bit će vas strah ići i na tržnicu", objavio je u video poruci bradati militant Islamske države. Ustvrdio je da su ovi napadi "tek prva kap kiše".
Po posljednjim podacima francuske vlade, u napadima je ubijeno 127 mrtvih, a 116 ljudi je ranjeno. U kritičnom ih je stanju 67.

Sirijska veza
Jedan od napadača koji je ubijen nakon napada na parišku koncertnu dvoranu imao je francusko državljanstvo i policiji je bio poznat po vezama s islamskim militantima, rekao je medijima izvor blizak istrazi.
Identificiran je pomoću otisaka prstiju i dolazi iz južnog pariškog predgrađa Courcouronnesa.
Ranije su drugi izvori bliski istrazi rekli da je pored tijela jednog od bombaša samoubojica koji se raznio pored stadiona pronađena sirijska putovnica. 
Mediji pišu da je pored tijela drugoga pronađena egipatska putovnica.
Vlasnik sirijske putovnice koja je pronađena pokraj tijela jednog od napadača koji je poginuo u napadima u Parizu prošao je u listopadu kroz Grčku, rekao je zamjenik grčkog ministra unutarnjih poslova Nikos Toskas.
"Vlasnik putovnice prošao je preko grčkog otoka Lerosa 3. listopada gdje je registriran prema pravilima EU-a", kazao je Toskas.
Nije znao jesu li tu putovnicu provjerile ostale zemlje kroz koje je možda prošao na putu do Francuske.
Izvor iz grčke policije rekao je da su francuske vlasti zatražile ostale zemlje u Europi, uključujući Grčku, da provjere tu putovnicu.
"Sirijski trag" jedna je od radnih hipoteza istrage, rekli su i provjeravaju te elemente u suradnji s inozemnim obavještajnim službama.
U subotu ujutro policijski je izvor agenciji France presse rekao da su napadači samoubojice bili "muškarci vični ratovanju i savršeno uvježbani", a očevici su ih opisali kao "dosta mlade i ljude sigurne u sebe".
Pitanje njihove obuke i evenutalnog boravka u zoni džihada, napose u Siriji, "brzo se nametnulo" u istrazi, rekli su policijski izvori.
Šest napadača raznijelo se svojim bombama, a sedmoga je ubila policija. Možda je bio i osmi napadač, ali policija to nije potvrdila.
Napadi, u kojima se se miltanti koristili automatskim oružjem i eksplozivnim pojasima, trajao je 40 minuta.
"Teroristi, ubojice, pucali su po nekoliko kafića i restorana prije nego što su ušli u koncertnu dvoranu", rekao je policijski prefekt Michel Cadot.
Hollande je u petak oko ponoći proglasio izvanredno stanje, prvo u zemlji poslije Drugog svjetskog rata. Državne granice privremeno su zatvorene.
Sportski događaji su otkazani, grupa U2 otkazala je večerašnji koncert, pariške škole, sveučilišta, podezmna željeznica zatvoreni su.

Europa i Hrvatska jačaju sigurnost

Nekoliko europskih zemalja, Britanija, Austrija, Njemačka, Nizozemska, Belgija, Španjolska, objavilo je da pojačava nadzor nad granicama i sigurnosne mjere.
Vlade zemalja EU-a učinit će sve da Francuska bude sigurna, objavili su čelnici 27 ostalih zemalja Unije u zajedničkom priopćenju.
"To je napad na sve nas. Suočit ćemo se s tom prijetnjom svim potrebnim sredstvima i u tome ćemo biti nepopustljivo odlučni", poručili su čelnici europskih vlada i institucija.
"Sve što se na europskoj razini može učiniti da Francuska bude sigurna, bit će učinjeno. Učinit ćemo sve što je potrebno da porazimo ekstremizam, terorizam i mržnju", zaključuje se.
Hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je da je vlada na najvišoj razini pripravnosti.  Nada se da Zagreb neće morati odstupati od strategije koju u imigrantskoj krizi provodi već dva mjeseca, ali je ponovio da je "prvi zadatak zaštititi sigurnost hrvatskih građana".
"To je naš glavni zadatak, a zatim slijede univerzalne ljudske vrijednosti koje su veće od europskih vrijednosti, zato smo u EU i NATO-u", rekao je.
"Grozni, koordinirani, očito teroristički napadi čiji počinitelji još nisu poznati potresli su Europu i svijet " i oni su "udar na temeljne ljudske vrijednosti", rekao je premijer te izrazio "tugu i bol i solidarnost s velikom francuskom nacijom, kolijevkom mnogih sloboda i principa na kojima počiva Europa".
"Zatvaranje i žica nas neće spasiti ni spriječiti da se ovakve stvari događaju", rekao je, ali je pritom istaknuo: "Mi smo na najvišoj mogućoj razini spremnosti i pripravnosti da zaštitimo građane".
Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da zasad nema podataka o hrvatskim žrtvama među poginulima i ranjenima u terorističkim napadima u Parizu koji su i napadi na cijelu Europu.
"Hrvatska izražava potpunu solidarnost s Francuskom nakon terorističkih napada u Parizu", rekla je Pusić za Hinu i ocijenila da su to "napadi na cijelu Europu", a njihov je "glavni cilj uništavanje temeljnih vrijednosti na kojima stoji Europa, zatvaranje otvorenih društava, sijanje panike i straha".
Islamske zajednice u Hrvatskoj i BiH, u kojoj su također pojačane mjere sigurnosti, osudile su pariške napade. 
"Posljednji zločini počinjeni prilikom jučerašnjeg napada u Parizu, zaprepastili su nas i ostavili u nevjerici. Tim više, što su počinitelji i ovoga puta pokušali prenijeti sliku da su to učinili u ime vjere islama, a istina je da se ni vjerom ni bilo čime može opravdati ubijanje nedužnih ljudi", stoji u priopćenju predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije Aziza ef. Hasanovića.
Poglavar Islamske zajednice u BiH reis Husein Kavazović ocijenio je u subotu da su teroristi koji su izveli terorističke napade u Parizu počinili grijeh prema Bogu, da ne predstavljaju muslimane niti islam i iskazao solidarnost s franuskim narodom.

Danas smo svi Francuska

Svjetski lideri i u subotu su nastavili izražavati sućut i solidarnost s Francuskom.
"Mi, vaši njemački prijatelji, osjećamo se tako bliski s vama. Plačemo zajedno", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel, najavivši da će se pridružiti Francuskoj u borbi s počiniteljima ovog nezamislvog zločina.
"Danas smo svi Francuska", poručio je iz Madrida španjolski premijer Mariano Rajoy.  "Oni nas mogu povrijediti, ali nas ne mogu pobijediti".
"Nema nikakvog opravdanja za ovo. Ovo nije ljudski", rekao je papa Franjo u razgovoru za postaju TV2000.
Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da su napadi u Parizu "dokaz barbarske prirode terorizma, koji je prijetnja civilizaciji". Cijela međunarodna zajednica, kaže Putin, mora se ujediniti u borbi protiv terorizma.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji će u nedjelju biti domaćin summita G20 u Antalyi, rekao je da napadi u Parizu pokazuju da je vrijeme za priču prošlo. "Došli smo do točke kada u borbi protiv terorizma riječi više nisu dovoljne", poručio je.
U petak su napade osudili i  UN, NATO, EU, SAD, Rusija te brojne druge zemlje među kojima Italija, Kanada, Belgija, Nizozemska, Austrija, Španjolska, Australija, Brazil i Argentina. Osude su došle i iz zemalja Zaljeva.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je odmah u petak navečer izrazila solidarnost s francuskim narodom, u subotu se upisala u knjigu žalost u francuskom veleposlanstvu.
"Ovaj čin ne smije nas pokolebati u izgradnji boljeg svijeta, utemeljenog na čvrstim demokratskim vrijednostima kao niti uzdrmati našu predanost jačanju uvažavanja svih različitosti, ali nas mora i učvrstiti‎ u snažnijoj suradnji u borbi protiv onih koji takav svijet ne prihvaćaju. Vrijednosti  islama iskonski su miroljubive i potiču uvažavanje drugih i drugačijih. Teroristički čini poput pariških kose se s time i na njih se ne smije odraziti uskogrudnošću ili nesnošljivošću, što je i krajnji cilj terorista", među ostalim je poručila hrvatska predsjednica izražavajući sućut predsjedniku Hollandeu i francuskom narodu.
Francuska veleposlanica u Hrvatskoj Michele Boccoz zahvalila je u subotu hrvatskim vlastima i građanima na izraženoj potpori nakon terorističkih napada u Parizu kao i na brojnim izrazima sućuti i solidarnosti koji su stigli iz cijele Hrvatske.

Populisti traže zatvaranje granica

Populistički čelnici diljem Europe, međutim, požurili se zatražiti prekid dolazaka izbjeglica i migranata s Bliskog istoka i Afrike pošto je IS preuzeo odgovornost za brutalne akcije u Parizu.
Krvoproliće u Parizu, izravno povezano sa sukobima u Siriji i Iraku, dodatno će zakomplicirati nastojanja EU-a da raspodijeli teret zbrinjavanja stotina tisuća ljudi koji su samo ove godine stigli na Stari kontinent bježeći od rata i neimaštine.
Budući poljski ministar za europska pitanja Konrad Szymanski, iz desne konzervativne vlade Prava i pravde koja preuzima dužnost u ponedjeljak, izjavio je da buduća poljska administracija neće ispuniti obavezu prethodne i preuzeti svoj dio kvote migranata.
"Poslije tragičnih događaja u Parizu, ne vidim kako bi to politički bilo moguće provesti", rekao je Szymanski.
Slovački premijer Robert Fico, koji se također protivi izbjegličkim kvotama, ukazao je na mogućnost da su se militanti IS-a infiltrirali među migrante.
"Imamo dvije moguće verzije napada – radikalizaciju muslimanskog stanovništva Francuske zbog francuskog sudjelovanja u zračnim napadima protiv IS-a ili infiltraciju IS-a u aktualni izbjeglički val", rekao je.
"Mi smo govorili da postoje golemi sigurnosni rizici povezani s migracijom. Nadamo se da će sada neki ljudi otvoriti oči", kazao je Fico, jedan od srednjoeuropskih lidera, među kojima je i mađarski premijer Viktor Orban, koji optužuju njemačku kancelarku da je potaknula stampedo migranata otvorivši im vrata Njemačke.
Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen zatražila je da Francuska trajno vrati kontrolu nad svojim granicama. Rekla je da vlada mora zabraniti islamističke organizacije, zatvoriti radikalne džamije, protjerati strane propovijednike mržnje i ilegalne imigrante.
U Nizozemskoj je protuislamski krajnji desničar Geert Wilders zatražio da vlada odmah zatvori granice, optuživši vlasti da negiraju vezu između imigracije i terorizma.
Čelnik talijanske Sjeverne lige Matteo Salvini tvrdi da vjerska radikalizacija imigranata i njihove djece predstavlja sigurnosnu prijetnju i također traži zatvaranje europskih granica. "Ako se pokaže da su to teroristi iz druge, treće ili četvrte generacija imigrantskih obitelji, tim gore jer to znači da islam nije kompatibilan i ne može se integrirati s demokracijeom", rekao je Salvini novinarima u Milanu.