Najava Europske komisije da će reformirati 60 godina staru Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) kako bi postala “zelenija” užasnula je irske stočare koji bi promjenama mogli biti najviše pogođeni.

Kako piše Financial Times, Harold Kingston, vlasnik farme mliječnih krava čija se obitelj bavi tim poslom već četiri generacije, u stalnom je kontaktu s ministarstvom poljoprivrede u Dublinu.

Zelen, a u crvenom

Glavna tema razgovora je najava Bruxellesa da se kroz reformu ZPP-a postigne smanjenje emisije stakleničkih plinova. “Teško je biti zelen kad ste u crvenom”, slikovito svoju poziciju opisuje Kingston. Poput većine velikih irskih farmera, i Kingston se pribojava da će branša – jedna od najprofitabilnijih u tamošnjem stočarstvu – biti devastirana.

Naime, europski sustav poljoprivrednih subvencija vrijedan 50 milijardi eura godišnje tisućama irskih poljoprivrednika godinama je donosio izdašni prihod.

Štoviše, europske poljoprivredne subvencije jedan su od zaštitnih znakova irskog članstva u EU, a Irskoj u sedmogodišnjem razdoblju pripada 10,5 milijardi eura. No, taj sustav Europska komisija sada želi reformirati s obzirom da je poljoprivreda zaslužna za 12 posto europskih emisija stakleničkih plinova.

Reforma će posebno pogoditi Irsku koja sa 12,5 tona ima treću najveću emisiju ugljičnog dioksida po stanovniku u Europi. Lošiji su samo Island i Luksemburg. Rezultat je to poljoprivrede temeljene na stočarstvu koje oslobađa velike količine metana.

Prijedlogom reforme Irska bi dobila čak i nešto više novca. Međutim, više novca bilo bi namijenjeno farmama koje manje štete okolišu kao i nadoknadi troškova farmera koji ulaze u “zelene” investicije.

Europska komisija se nada da će ova reforma ZPP-a polučiti veći uspjeh nego prijašnje za koje je Europski revizorski sud ocijenio kako nimalo nisu doprinijele smanjenju emisija ugljičnog dioksida iako je od 2014. utrošeno 100 milijardi eura.

Irska udruga farmera pak smatra da će ova reforma, kao i ostale europske politike borbe protiv klimatskih promjena, znatno potkopati irski model obiteljskih farmi. Drugi problem proizlazi iz činjenice da Irska ima vrlo neravnomjerne isplate iz ZPP-a.

Dok neki poljoprivrednici dobivaju tek 160 eura po hektaru, drugi i preko 360 eura. Naime, isplate su često vezane na prijašnju proizvodnju.

Manji prihod za polovicu

Bruxelles namjerava postići da slabije plaćeni poljoprivrednici dobiju najmanje 85 posto prosječne isplate kako bi potaknuo ekološki manje intenzivnupoljoprivredu. Međutim, ukupan efekt takve promjene bio bi manji prihod za polovicu od 126.000 irskih poljoprivrednika, izračunalo je ministarstvo poljoprivrede.

To posebno vrijedi za proizvođače žitarica koji u pravilu dobivaju više poticaje po hektaru. No, kako nova regulativa traži veću neobrađenu površinu, to bi moglo dovesti do velikog pada njihovih prihoda.

“Klimatske su promjene globalne, to nitko ne poriče. No, ovo je preveliki pritisak na nas”, ističe Clive Carter, predstavnik udruge ratara. Ministar poljoprivrede Charlie McConalogue smatra kako će s Bruxellesom uspjeti postići kompromis koji će očuvati razinu proizvodnje i financijsku održivost farmi, a s druge strane smanjiti ugljični otisak.

Međutim, dio poljoprivrednika smatra kako su strahovanja pretjerana. Conor Mulvihill, predstavnik udruge mljekara, ističe kako su proizvođači junetine uspjeli izdržati unatoč padu profitabilnosti nakon nedavnog pada cijena te vrste mesa što nisu uspjele anulirati ni veće isplate iz ZPP-a.

Naravno, idealni ishod reforme bio bi zadržavanje iste razine proizvodnje, ali na ekološki održiviji način, uz izbjegavanje financijskih potresa kod poljoprivrednika. Koliko je takav trostruki scenarij moguć u Irskoj, otvoreno je pitanje, smatraju analitičari.