Odluka Europske komisije da Apple duguje irskoj vladi rekordnih 13 milijardi eura na ime neplaćenih poreza snažno će se odraziti na Irsku, ali i na Sjedinjene Države. Nakon višegodišnje oštre štednje, 13 milijardi eura koje bi se trebale sliti u irski proračun čini se kao dar s neba. Međutim, vlada u Dublinu gotovo odmah nakon objave presude Bruxellesa najavila je žalbu na tu odluku.

Upletanje u pravo država

Ministar financija Michael Noonan izjavio je kako se Europska komisija odlukom o nedopuštenoj državnoj pomoći uplela u suvereno pravo nacionalnih država da određuju porezni sustav. Štoviše, kroz zaštitu tržišnog natjecanja Bruxelles na “stražnja vrata” pokušava utjecati na poreznu politiku, dodao je Noonan. Razlog irskog negodovanja je jednostavan, smatraju analitičari – briselska odluka dovodi u pitanje same temelje irskog gospodarstva.

Podsjetimo, svoje ekonomsko čudo Irska je temeljila, među ostalim, i na privlačenju američkih kompanija koje su “zeleni otok” koristile kao bazu za ekspanziju na europsko tržište, ali i druge dijelove svijeta.

Uz obrazovanu radnu snagu kojoj je engleski materinji jezik te anglo-saksonski pravni sustav, adut Irske u privlačenju stranih investicija su niski porezi i stabilan porezni sustav.
Iako Irska službeno nije porezna oaza, način na koji naplaćuje poreze stranim kompanijama uvelike određuje njezin ekonomski razvoj. O tome dovoljno govori podatak da je irski BDP prošle godine skočio nezamislivih 26 posto, oko 10 puta više od prosječnog rasta razvijenih ekonomija. Međutim, radi se o umjetnom, statističkom rastu jer je rezultat takozvanih poreznih inverzija američkih kompanija. Naime, da bi izbjegle američke porezne škare koje odnose 35 posto dobiti, američke kompanije kroz spajanja s inozemnim kompanijama sele svoje sjedište u Irsku čime im porezni teret pada na 12,5 posto. Time postaju “irske kompanije” koje statistički doprinose gospodarstvu. U tom kontekstu, ako dopusti plaćanje Appleova duga, irska vlada se pribojava kako će time dokazati nemoć u zaštiti kompanija koje posluju na njezinu teritoriju što bi moglo dovesti do bijega ostalih kompanija.

Slijedi li‘'Irexit'?

Odluka Bruxellesa ojačala je špekulacije da bi Irska zbog toga mogla slijediti Veliku Britaniju i izaći iz članstva u Europskoj uniji u takozvanom “Irexitu”. Prvi koji je javno izrazio taj stav je Brian Hayes, irski eurozastupnik koji dolazi iz vladajuće Fine Gael stranke. No, za sada 77 posto Iraca smatra da članstvo u EU pozitivno djeluje na Irsku.

No, promjene nakon “slučaja Apple” mogu se očekivati i s druge strane Atlantika. Po objavi odluke EK-a američki dužnosnici osuli su paljbu po Bruxellesu. Tako je Poslovni okrugli stol, udruga koja okuplja izvršne direktore američkih kompanija, vijest iz Europe ocijenila – ni manje ni više – nego “činom agresije”.
No, vođa republikanaca u Kongresu Paul Ryan izjavio je kako je ovo dokaz da treba reformirati američki porezni sustav koji je omogućio da kompanije iznesu 2,1 bilijuna dolara dobiti u inozemstvo. Na istom tragu razmišlja i bivši demokratski senator Carl Levin koji je optužio američke poreznike da nisu ranije istražili Appleove porezne aranžmane.