Trgovinski pregovori između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva koji započinu kroz nekoliko dana najviše će trvenja izazvati po pitanju regulacije s obzirom da promjena “pravila igre” može britanskim kompanijama omogućiti nepoštenu prednost u odnosu na europske kompanije, smatraju stručnjaci.

Odlukom ministara europskih poslova na sastanku u Bruxellesu u utorak Europska komisija dobila je mandat za pregovore, a nakon što danas vlada u Londonu definira svoje smjernice, pregovori bi trebali početi u ponedjeljak.

Ambiciozni dogovor
Podsjetimo, rok za sklapanje dogovora do kraja ove godine iznimno je kratak i mnogi su skeptični da je moguće zaključiti ambiciozniji sporazum u tako malo vremena. Britanska vlada najavljuje da neće tražiti produljenje prijelaznog razdoblja.

Po sporazumu o razdruživanju, moguće je produljiti prijelazno razdoblje za dvije godine, ali zahtjev i odluka o tome mogu se donijeti najkasnije do srpnja. Europska unija spremna je s Velikom Britanijom sklopiti vrlo ambiciozan sporazum o trgovini, bez carina i kvota, ali uvjet za to je otvoreno i pošteno tržišno natjecanje bez nelojalne konkurencije.

Europska unija će u pregovorima tražiti od Velike Britanije da zadrži visoke standarde na području državnih potpora, konkurentnosti, klimatske politike, zapošljavanja, socijalnih i ekonomskih standarda i u određenim poreznim pitanjima. No, veliko je pitanje da li će britanske smjernice za pregovore ići u smjeru zadržavanja europskih standarda, barem ako je suditi po prvim signalima iz Londona.

Kako je izjavio glasnogovornik premijera Borisa Johnsona, “primarni cilj Ujedinjenog Kraljevstva u pregovorima bit će obnova ekonomske i političke neovisnosti od 1. siječnja 2021. godine”, prenosi Reuters. Drugim riječima, Johnson smatra kako Velika Britanija neće biti slobodna dok ne prekine veze sa svim europskim pravilima i standardima, uključujući pravo ribarenja, zaštite tržišnog natjecanja i regulative tržišta rada. Glavni europski pregovarač Michel Barnier uzvratio je kako ne razumije taj britanski stav.

“To nije istina”, kazao je u utorak Barnier jer je britanski suverenitet u potpunosti vraćen izlaskom iz Europske unije 31. siječnja. “Ekonomska i politička neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva ne treba biti ispregovarana”, pojasnio je Barnier, a prenosi Bloomberg. Predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević smatra da se Boris Johnson nada da će Velika Britanija uspjeti ishodovati ugovor u trgovini sličan onom koji EU ima sa Kanadom.

Bez interesa za kvote i tarife
“S obzirom na važnost financijske industrije u Velikoj Britaniji, vjerujem da će se posebna pozornost u pregovorima posvetiti baš tom sektoru. Niti jedna strana nije zainteresirana za kvote i tarife, pa će taj bio ugovora biti trivijalan. Najveći će problem biti regulativa, jer će izlazak iz EU dopustiti Velikoj Britaniji određenu promjenu regulative koja će im biti korisna u sklapanju bilateralnih ugovora sa drugim zemljama, a može im i osigurati nepravednu prednost naspram ekonomija u EU”, ističe Pribičević.

Složeni dogovor o razvodu između pete svjetske ekonomije i najvećeg trgovinskog bloka na planeti mogao bi naići na još jednu veliku prepreku – pitanje irske granice. Bruxelles je već u utorak upozorio kako bi trgovinski pregovori mogli propasti ako se ne zadrži prijašnji dogovor o irskoj granici, a isto su ponovili i iz Dublina.

Prema dogovoru Sjeverna Irska ostaje britansko carinsko područje, ali se carine obračunavaju na robu koja iz Britanije preko Sjeverne Irske odlazi u Republiku Irsku ili u neku drugu članicu EU-a.

Modeli trgovinskih sporazuma Europske Unije i trećih država koji bi mogli poslužiti u pregovorima Bruxellesa i Londona

Kanadska opcija: Sveobuhvatni dogovor
Model koji Europska unija primjenjuje s Kanadom u britanskom bi slučaju značio napuštanje jedinstvenog tržišta i carinske unije te sklapanje novog bilateralnog sporazuma o slobodnoj trgovini. Sporazum Europske unije s Kanadom dopušta bescarinsku trgovinu na jedinstvenom europskom tržištu za industrijsku robu i neke poljoprivredne proizvode, ali je sektoru usluga znatno ograničen pristup. Kanada se ne mora uskladiti s europskim pravilima i standardima, ali postoji uzajamno priznavanje regulative za tržišni pristup.

Ukrajinska opcija: sporazum o pridruživanju
Model koji Europa primjenjuje s Ukrajinom jedan je od tri izvedenice koje, uz “kanadsku” i “švicarsku” opciju, proizlaze iz modela sveobuhvatnog dogovora. Naime, ukrajinski sporazum o pridruživanju Europskoj uniji pruža gotovo potpuni pristup jedinstvenom tržištu kroz specijalni aranžman dizajniran kao potencijalni prvi korak ka punom članstvu u EU. Takav model omogućuje i puni pristup tržištu financijskih usluga. Ukrajima mora poštivati europske standarde i pravnu stečevinu, ali joj nije dopušteno slobodno kretanje ljudi.

Norveška opcija: Unutar tržišta, izvan carinske unije
Ostanak u jedinstvenom tržištu uz napuštanje carinske unije značio bi puni pristup europskom tržištu za robu i usluge, ali bi Velika Britanija morala i dalje poštivati četiri europske slobode, uključujući i slobodu kretanja ljudi. Morala bi zadržati i europske standarde i pravnu stečevinu, a bila bi subjekt Suda EFTA-e umjesto Europskog suda pravde. Velika Britanija mogla bi voditi neovisnu trgovinsku politiku, iako u praksi Norveška nastupa zajednički s ostalim članicama Europskog slobodnog trgovinskog područja.

Švicarska opcija: Višestruki bilateralni sporazumi
Ekonomske odnose Švicarske i Europske unije uređuje više od 120 bilateralnih sporazuma sklopljenih u posljednjih 20 godina. Švicarska uživa bescarinsku trgovinu s državama EU-a, ali njezin sektor usluga ima ograničeni pristup jedinstvenom tržištu. Zauzvrat Švicarska prihvaća slobodno kretanje ljudi i usklađena je s europskom regulativom u onim dijelovima jedinstvenog tržišta kojem pristupa. Švicarska ima pravo voditi neovisnu trgovinsku politiku, ali se u praksi usklađuje s članicama Europskog slobodnog trgovinskog područja.

Turska opcija: stvaranje nove carinske unije s EU
Ovaj bi model značio bescarinsku trgovinu robama unutar nove carinske unije, ali bi donio i primjenu zajedničkih europskih carina prema trećim državama. Turski model bi eliminirao većinu kontrola prilikom uvoza i izvoza industrijske robe, ali bi se kompanije ipak baviti carinskom “papirologijom”. Prihvaćanje europskih vanjskih carina također bi narušilo britanske šanse sklapanja bilateralnih trgovinskih sporazuma s drugim državama, a zahtijevalo bi i usklađenje s priličnim brojem europskih standarda za kvalitetu proizvoda.

Opcija Svjetske trgovinske organizacije: Bez dogovora
Posljednja opcija značila bi da je Ujedinjeno Kraljevstvo izašlo iz članstva Europske unije bez ikakva dogovora. U tom bi slučaju britanska trgovina s preostalih 27 članica bila uređena prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije što u praksi znači da bi obje strane uvele carine na međusobnu trgovinu. Bez dogovora o međusobnom priznavanju standarda Velika Britanija bi izgubila pristup jedinstvenom tržištu. To bi bila jedinstvena situacija s obzirom da nijedna veliko svjetsko gospodarstvo ne trguje s EU isključivo po pravilima WTO-a.