Iran je, nakon ukidanja međunarodnih ekonomskih sankcija za što je preduvjet bio sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa, spreman za otvaranje novog gospodarskog poglavlja. Poruka je to iranskog predsjednika Hassana Rouhanija koji je odmrzavanje odnosa s europskim zemljama započeo početkom tjedna diplomatskim posjetom Italiji koja je rezultirala ugovorima vrijednima preko 45 milijardi eura. U Rimu je ovom prilikom sklopljeno 14 ugovora o suradnji ovih dviju zemalja ukupne vrijednosti oko 17 milijardi eura, prenijela je iranska državna informativna agencija IRNA.

Posao i za vlasnika Željezare
Među njima se nalazi ugovor sklopljen s talijanskom grupacijom Danieli koja se bavi proizvodnjom čelika i strojeva te preradom metala, vrijedan 5,7 milijardi eura kojim će  Iran opskrbiti teškim strojevima i drugom opremom. Danieli je poznat i u Hrvatskoj, jer je 2013. godine uložio 25 milijuna eura u sisačku Željezaru. Reuters je prenio vijest o ugovoru između Irana i talijanske kompanije za usluge u naftnom sektoru Saipem, vrijednom između 3,6 i 4,6 milijardi eura, o gradnji plinovoda. Iranski mediji navode i ugovor s inženjerskom vodovodnom kompanijom, Condotte d'Acqua, vrijedan oko četiri milijarde eura. "Potpisali smo prve sporazume i može se reći da smo na početku dugog puta", komentirao je talijanski premijer Matteo Renzi.

Renzi smatra da je nakon postignutog sporazuma o nukleranom naoružanju moguće postići i sporazum po pitanju iranskog odnosa prema Siriji. Ekonomski su pregovori, usprkos diplomatskom izazovu kao što je spomenuta Sirija, nastavljeni nekoliko dana kasnije i u Parizu. Od posebne je važnosti dogovor sklopljen između francuske izvozno-kreditne grupe Coface i iranske središnje banke, koji je iranski ministar industrije Mohammad Reza Nematzadeh nazvao korakom u pravom smjeru.

Iranu u ovoj fazi izlaska iz izolacije trebaju dobre međunarodne ekonomske veze, pa je Rouhani u Parizu s Bouyguesom, jednom od najvećih svjetskih građevinskih kompanija, dogovorio gradnju produžetka međunarodne zračne luke u Teheranu, što uključuje i suradnju s francuskim zračnim operaterom ADP-om. S francuskom građevinskom kompanijom Vinci sklopljen je ugovor o gradnji novih terminala u zračnim lukama u Isfahanu i Mashadu. Na tržištu su sad ponovno dostupne i iranske zalihe nafte, što bi moglo utjecati i na cijene na svjetskom tržištu, a među prvim kupcima bila je francuska naftna kompanija Total koja je ovaj tjedan pristala na kupnju oko 200.000 barela sirove iranske nafte.

Dva ključna ugovora
Zanimljivo je da su se dva ugovora sklopljena u Francuskoj pokazala ključnima ne samo za Iran već i za drugu stranu. Vodeći iranski proizvođač automobila Iran Khodro (IKCO), s Peugeotom je sklopio ugovor o modernizaciji tvornice koja bi s proizvodnjom krenula sredinom 2017. godine. Početni plan je proizvodnja 200.000 vozila modela Peugeot 208, 2008 te 301, za što je Peugeot predvidio ulaganje od 400 milijuna eura na razdoblje od pet godina. Peugeotu bi izlazak na atraktivno iransko tržište koje broji 78 milijuna ljudi omogućio nadoknadu gubitaka iz 2012. kad je kompanija izgubila 10 posto svjetskih isporuka.

Drugi ugovor, onaj s europskim proizvođačem Airbusom o kupnji 118 zrakoplova modela A320, A330 te A350-1000 za 27 milijardi eura, Iranu će omogućiti obnovu i modernizaciju vlastite zračne flote, a Airbusu će osigurati prednost u odnosu na američkog rivala Boeinga. Francuski su političari isprva bili skeptični, ali je Rouhani zauzeo poziciju posrednika u smirivanju  bliskoistočnih sukoba, što je francusku vladu koja se još oporavlja od nedavnih terorističkih napada ohrabrilo na suradnju. 

Najznačajniji ugovori sklopljeni tijekom europske turneje iranskog predsjednika

• 27 milijardi eura kupnja 118 Airbusa
• 5,7 milijardi eura ugovor Danielija za prodaju teških strojeva i opreme
• 4,6 milijardi eura ugovor talijanskog Saipema u modernizaciju dvije rafinerije
• 400 milijuna eura ugovor između Peugeota i Khodra o modernizaciji tvornice automobila