Ako je ranije bilo ikakve sumnje, sada je neporeciva činjenica da je rast cijena u Turskoj potpuno izmakao kontroli.

Kako prenose strane novinske agencije, stopa inflacije u svibnju je iznosila 73,5 posto na godišnjoj razini, što je najviša razina u posljednje 23 godine. Mjesec ranije stopa inflacije iznosila je 70 posto.

Rezultat je to skoka cijena hrane i energenata u trenutnim globalnim okolnostima opterećenima ratom u Ukrajini i oporavkom od pandemije koronavirusa, ali i ekonomskim pristupom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Usprkos svim ekonomskim teorijama, Erdogan i dalje inzistira da se u uvjetima visoke inflacije kamatne stope drže nisko.

Opasni eksperiment
U zemlji od 84 milijuna stanovnika cijene hrane više su za 91,6 posto nego godinu dana ranije, izvijestio je tamošnji statistički zavod, što vrlo jasno naglašava koliki su problem poremećaji u opskrbnim lancima, invazija na Ukrajini i sve skuplja nafta i plin postali za obične građane Turske.

Podsjetimo, Turska je godinama svjedočila snažnom gospodarskom rastu, međutim predsjednik Erdogan je uporno odbijao pristati na povećanje kamatnih stopa kako bi se zauzdala inflacija. Erdogan je uvjeren da su niske kamatne stope preduvjet za gospodarski rast. Rezultat takve politike je potonuće vrijednosti turske lire te srezana kupovna moć Turaka.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan/REUTERS

Erdogan je dao instrukcije središnjoj banci – koja po navodima stranih analitičara više nema ni trunke neovisnosti – da tijekom prošle godine u nekoliko navrata spusti kamatnu stopu. Guverneri koji su se tome usprotivili to su “platili glavom” – do proljeća prošle godine na dužnosti guvernera središnje banke izmijenile su se četiri osobe u dvije godine.

Erdogan je borbu protiv inflacije zamislio malo drugačije. Naime, zahvaljujući slaboj liri, doći će do skoka izvoza, a potom će se rast cijena suzbiti snižavanjem dugogodišnjeg turskog problema, trgovinskog deficita.

Međutim, to se nije dogodilo, te je sada zemlja suočena s vrtoglavim cijenama energenata koje treba platiti u dolarima. No, zbog slabe lire, sada je potrebno mnogo više dolara za plaćanje nafte i plina. A sve to stavlja dodatni pritisak na gospodarstvo.

Još i prije rata u Ukrajini ekonomisti su ocjenjivali kako je Erdoganov plan opasni eksperiment koji riskira gubitak vrijednosti valute i pad u galopirajuću inflaciju. Ekonomski analitičari ocjenjuju da će spirala inflacije u Turskoj biti sve gora.

“Fokus na neubičajenim mjerama u odnosu na konvencionalnu monetarnu politiku vjerojatno neće riješiti inflatorne rizike i očekujemo da će razina inflacije prijeći 80 posto na godišnjoj razini u trećem tromjesečju ove godine”, kazao je za CNBC Ehsan Koman, direktor istraživanja rastućih tržišta Europe, Bliskog istoka i Afrike u banci MUFG.

Nagrižena podrška
Dio analitičara smatra da se Turska vraća u inflaciju kakvu je trpila tijekom 90-ih godina. “Pogledajte kako Erdogan gubi svoj posljednji ekonomski kredibilitet”, objavio je na Twitteru Holger Zschapitz, financijski urednik njemačkog dnevnika Die Welt.

Unatoč svemu, turskog predsjednika ne može se razuvjeriti, unatoč tome što mu rastući troškovi života nagrizaju podršku među biračima, i to baš uoči parlamentarnih izbora zakazanih za godinu dana. Predsjednik je prošloga mjeseca izjavio kako je onaj tko tvrdi da postoji veza između kamatnih stopa i inflacije “ili nepismen ili izdajica”.

No, ekonomski rast u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 1,2 posto, u odnosu na 1,5 posto u četvrtom tromjesečju, prema prošlotjednim podacima. Analitičari Goldman Sachsa smatraju da će rast cijena i njihov štetni utjecaj na osobnu potrošnju ograničiti rast BDP-a u idućim mjesecima.

U toj američkoj banci i dalje vjeruju da će ove godine turski BDP ojačati 3,5 posto, no dodaju kako sada vide nekoliko faktora nesigurnosti za takvu prognozu, prenosi Financial Times.