Godišnja stopa inflacije u eurozoni u travnju je ojačala na 0,7 posto, pokazale su danas prve procjene europskog statističkog ureda Eurostata.

To znači da je godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), blago ojačala u odnosu na ožujak, kada se bila spustila na svega 0,5 posto, najnižu razinu od 2009. godine.

Prve procjene tako pokazuju i da se godišnja stopa inflacije sada vratila na razine iz ovogodišnje veljače, iako je i dalje osjetno niža u odnosu na 1,2 posto iz travnja prošle godine.

Blago jačanje inflacije proizlazi iz manjeg pada cijena energije na godišnjoj razini, kao i nešto jačeg rasta cijena u uslužnom sektoru. Istodobno, blago je usporio rast potrošačih cijena u kategoriji hrane, alkohola i duhanskih proizvoda, što znači da su potrošači manje skloni potrošnji u uvjetima i dalje krhkog gospodarskog rasta.

Godišnja stopa inflacije u 18-članom gospodarstvu zadržala se tako i dalje u 'opasnoj' zoni ispod jedan posto i osjetno ispod razina od 'blizu dva posto' koju ciljaju u Europskoj središnjoj banci (ECB). Tako niske razine inflacije svjedoče o slabom stanju gospodarstva nakon duge recesije, pritisnutom gotovo rekordnom nezaposlenošću.

Prva procjena Eurostata pokazuje nešto nižu stopu inflacije u odnosu na 0,8 posto, koliko su ekonomisti iz Reutersove ankete bili očekivali.

Fokus tržišta sada se preusmjerava redovnom mjesečnom sastanku ECB-a koji se održava idući tjedan.

Čelnik ECB-a Mario Draghi prošlog je tjedna kazao da bi, budu li se prognoze inflacije pogoršale, ECB mogao odgovoriti na to "raširenim programom kupovina imovine", najvjerojatnije kvantitativnim ublažavanjem monetarne politike, odnosno tiskanjem novca radi kupnje imovine.

Početkom ovoga tjedna, međutim, zakonodavcima iz njemačke vladajuće koalicije kazao kako ne očekuje deflaciju u eurozoni, iako će se niska inflacija zadržati kroz dulje vrijeme, doznaje se izvora koji je prisustvovao tome sastanku.