Rast cijena koji sve više izmiče kontroli najveća je mrlja u dosadašnjem vođenju američkog gospodarstva u mandatu predsjednika Joea Bidena, smatraju tamošnji ekonomisti.

Kako prenosi Financial Times, svega nekoliko sati nakon što je objavljen podatak da je stopa inflacije u siječnju u SAD-u dosegla čak 7,5 posto – najviše od 1982. – predsjednik Biden tijekom posjeta koledžu u središnjoj Virdžiniji osvrnuo se na najveći ekonomski problem u njegovu mandatu.

‘To je važno’
“Inflacija ide gore. Potječem iz obitelji gdje se osjetilo kada je cijena plina otišla gore. To je važno”, kazao je Biden. Stopa inflacije kakva se u Americi ne pamti 40 godina prilično je zatamnila dosadašnja Bidenova ekonomska postignuća, poput sve veće zaposlenosti i rasta plaća.

No, baš zbog rastuće inflacije Bidenova popularnost među biračima sve više pada, pa trenutno samo 37 posto Amerikanaca odobrava njegov ekonomski smjer, nasuprot 51 posto u kolovozu.

K tome, ništa neće biti ni od programa obnove infrastrukture vrijednog 1,7 bilijuna dolara. Taj je program trebao biti kruna Bidenova ekonomskog (ali i političkog) programa, no dobar dio kongresnika pribojava se da bi tolika javna potrošnja samo dolila ulje na inflatornu vatru.

Poput većine ekonomista, i Bidenov tim očekuje da će inflacija uskoro oslabjeti. Međutim, sve više brojke koje dolaze iz mjeseca u mjesec idu u prilog analitičarima koji smatraju da inflacija nije tek prolazna pojava.

Bijela kuća pokušava učiniti što može: problem zastoja u američkim lukama pokušava se riješiti, na Saudijsku Arabiju učinjen je pritisak da poveća proizvodnju nafte, a regulatori tržišnog natjecanja istražuju da li su pojedini trgovci napravili umjetna poskupljenja kako bi se dočepali dodatne zarade. No, sve je to za sada dalo malo učinka.

Pretjerani poticaji
Najsnažnije oružje za sada u rukama drži središnja banka Fed. Don Kohn, nekadašnji dužnosnik Feda, ističe kako ta institucija uvijek može nešto učiniti u vezi toga.

“Mislim da je teže pitanje što Fed treba učiniti te može li to učiniti na ‘mekani’ način”, dodaje Kohn. Michael Strain, direktor studija ekonomske politike na American Enterprise Instituteu smatra da Bidenova administracija snosi dobar dio krivnje za rastuću inflaciju.

Tu prije svega misli na program poticaja vrijedan 1,9 bilijuna dolara iz ožujka prošle godine koji je, po njegovu mišljenju, bio pretjeran.

“To je doprinijelo velikoj ekspanziji na strani potražnje te donijelo poremećaje u opskrbi. Stoga mislim da je to postavilo temelj za gori inflatorni problem nego u Europi nego da je paket poticaja iznosio, primjerice, 500 milijardi dolara”, kaže Strain.

Dio ekonomista smatra da bi se pritisak na cijene mogao ublažiti kada bi Biden ukinuo carine na kinesku robu koju je uveo njegov prethodnik Donald Trump.

No, Bijela kuća i veći dio demokrata gorljivo brane svoje ekonomske poteze smatrajući da je program poticaja rezultirao mnogo snažnijim oporavkom nego nakon prethodne krize 2008. te je snažno smanjio siromaštvo.